Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.5673/sip.59.2.6

Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima

Tihana Kuzmić ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska
Bruno Šimac orcid id orcid.org/0000-0003-1361-9622 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska
Tijana Trako Poljak orcid id orcid.org/0000-0002-0846-2889 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 5.181 Kb

str. 247-272

preuzimanja: 203

citiraj


Sažetak

Odlazak mladih predstavlja jedan od ključnih problema za opstanak hrvatskih ruralnih
područja, kako u demografskom tako i posljedično u ekonomskom, socijalnom, kulturnom,
političkom i svakom drugom smislu. Smanjenje udjela mladih u ruralnom stanovništvu
očituje se u senilizaciji ruralnih područja, deagrarizaciji, odnosno sveukupnoj deruralizaciji i
kontinuiranom propadanju tih područja kao mjesta življenja i rada. S obzirom na to da mlado
stanovništvo uglavnom odlazi zbog daljnjeg obrazovanja ili zaposlenja, prilike za što ima naročito
malo za one s višim obrazovanjem, cilj je ovog rada istražiti koji su to čimbenici privlačenja
i odbijanja iz perspektive hrvatskog mladog visokoobrazovanog stanovništva da se vrate ili
dođu živjeti u ruralna područja.
U ovom će radu biti prikazani rezultati kvantitativnog empirijskog istraživanja provedenog
metodom internetske ankete 2020. godine na prigodnom uzorku od N = 582 studenata šest
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime su obuhvaćena sva ključna znanstvena i umjetnička područja.
Studenti su odgovarali na pitanja o tome kako percipiraju prednosti i nedostatke života u
ruralnim područjima, žele li se nakon završenog studija vratiti ili preseliti u njih te o razlozima
zašto. Izjasnili su se i o tome koji su im elementi infrastrukturne opremljenosti važni da bi se
odlučili živjeti u ruralnim područjima, budući da se to pokazalo važnim čimbenikom u ranijim
istraživanjima. Rezultati su korelirani i s osnovnim sociodemografskim obilježjima ispitanika.
Rezultati pokazuju da se 40% studenata želi vratiti/preseliti u ruralna područja, i to preko
polovice (55%) onih koji su porijeklom iz ruralnih područja, a značajno manje onih iz urbanih područja, koji preferiraju ostanak u gradu. Za povećanje privlačnosti ruralnih područja
visokoobrazovani mladi ključnim smatraju poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture,
ali i mogućnost zaposlenja u struci, prije svega omogućavanjem bolje prometne povezanosti s
gradovima u kojima planiraju raditi. Vezano za rad u poljoprivredi, smatraju da bi im novčani
poticaji, posebice urbanim mladima koji nemaju obiteljsko zemljište ili postojeću infrastrukturu,
olakšali početak bavljenja poljoprivredom.

Ključne riječi

ruralni egzodus, deagrarizacija, visokoobrazovano mlado stanovništvo, hrvatska ruralna područja, ruralni razvoj

Hrčak ID:

265448

URI

https://hrcak.srce.hr/265448

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 468 *