Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31192/np.19.3.5
Obrazovno-političke postavke u Europskoj uniji: što o obrazovanju možemo naučiti od Sparte i Atene?
Ivana Batarelo Kokić
orcid.org/0000-0002-8830-6252
; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Split, Hrvatska
Tonći Kokić
orcid.org/0000-0002-6918-0666
; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju, Split, Hrvatska
Sažetak
Razumijevanje rodoslovlja i društvene uvjetovanosti promjena obrazovnih sustava može se tražiti u antičkim izvorima: Sparti i Ateni. Interpretacijom su uspoređeni obrazovni sustavi antičkih polisa, a neka njihova obilježja su na razini jukstapozicije uspoređena s obrazovnim politikama Europske unije. Usporedbom je potvrđena hipoteza o postojanju zajedničkih prioritetnih odgojno-obrazovnih tema u društvima istog rodoslovlja na različitom stupnju povijesnog i tehnološkog razvoja. Stereotipna interpretacija vidi Spartu kao zajednicu hrabrih patriota vojnika u kojoj je obrazovanje bilo apsolutno politički institucionalizirano, dok se Atena percipira kao demokratska zajednica humanistički obrazovanih slobodnih građana bez izravne stroge političke kontrole obrazovanja. Na razini jukstapozicije, antički obrazovni sustavi uspoređeni su sa suvremenom europskom obrazovnom politikom s obzirom na: (1) svrhu obrazovanja; (2) dostupnost obrazovanja; (3) strukturiranost kurikuluma i vrijednosne pokazatelje; (4) prepoznavanje talenta i (5) praćenje kvalitete obrazovanja. U zaključku rada navode se ograničenja studije te se naglašava temeljna srodnost tema koje su se istakle analizom.
Ključne riječi
Atena; Europska unija; filozofija; komparativna pedagogija; obrazovna politika; Sparta
Hrčak ID:
265523
URI
Datum izdavanja:
15.11.2021.
Posjeta: 1.164 *