Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti

Nina Lekić ; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Davor Piskač ; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Adrijana Košćec Bjelajac orcid id orcid.org/0000-0003-0547-0047 ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Croatia


Puni tekst: hrvatski pdf 1.181 Kb

str. 27-59

preuzimanja: 65

citiraj


Sažetak

Ovaj je rad rezultat istraživačkoga projekta Biblioterapijske kompetencije u nastavi književnosti čiji je cilj utvrđivanje emocionalnoga doživljaja pri recepciji književnoga teksta kod učenika i nastavnika Hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama.
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 914 učenika iz 4 osnovne i 6 srednjih škola Središnje Hrvatske te 31 nastavnica Hrvatskoga jezika i književnosti u ispitanim osnovnim i srednjim školama. U srednjim školama istraživanje je obuhvatilo gimnazije i strukovne škole hotelijersko-turističkoga usmjerenja.
Za potrebe istraživanja, korišten je anketni upitnik tipa papir – olovka koji se sastojao od općega i stručnoga dijela. Općim su dijelom učenicima postavljena pitanja o godinama, spolu, razredu te najčešćoj ocjeni iz književnosti dok su nastavnicama postavljena pitanja o godinama rada u nastavi književnosti, o poznavanju pojma biblioterapije i njegova opisa te o učestalosti korištenja „prepoznavanja emocija“ u nastavi književnosti. Stručni je dio anketnoga upitnika bio jednak učenicima i nastavnicama, a sastojao se od četiriju polaznih književnih tekstova te po jednoga pitanja uz polazni tekst u kojem su sudionici mogli dati svoju procjenu glavne emocije u polaznom književnom tekstu. Rezultati istraživanja pokazali su da u učeničkoj procjeni glavne emocije prevladava sličan trend, dok se nastavničke procjene razlikuju od učeničkih. Također, među učenicima stupanj slaganja ovisi o vrsti teksta. Veće je slaganja u procjeni glavne emocije na temelju lirskih tekstova, dok su manja slaganja na temelju ulomaka iz proznih djela. S druge strane, nastavničke se procjene u usporedbi s učeničkima razlikuju i ovisno o vrsti teksta. Stoga, možemo zaključiti kako postoje temelji te potreba za primjenom biblioterapije u nastavi književnosti u svrhu poboljšanja i s
ciljem razumijevanja emocija te identifikacije svojih i tuđih emocija i problema putem interpretacije književnoga teksta.

Ključne riječi

biblioterapija, emocije, emocionalni doživljaj, prepoznavanje emocija

Hrčak ID:

266348

URI

https://hrcak.srce.hr/266348

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 182 *