Izvorni znanstveni članak

Solovjeva razmatranja o »teorijskoj filozofiji«

Josip Oslić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Prevladavajući empirizam i skepticizam (J. Locke, D. Hume) i nadovezujući se na Augustina i Descartesa, Solovjev nastoji pokazati nužnost teorijske filozofije koja počiva na potpuno sigurnoj spoznaji, tj. spoznaji koja ne počiva na apodiktičkoj izvjesnosti zornih danosti, već prije svega na čistom mišljenju i logici značenja koja izvire iz njega. Premda, antropološki gledano, razvija teoriju psihičkoga subjekta i njegovih stanja, Solovjev odlučno odbacuje svaki psihologizam, budući da filozofija nije nikakva činjenična znanost, nego podliježe zakonima čistoga mišljenja i iz njega izvedenih formi koje određuju njegov odnos prema mišljenom i s druge strane samoj spoznaji daju intersubjektivno (»ekumensko«) važenje. Stoga se teorijska filozofija može uvjetno razumjeti i kao logika značenja, tj. kao logika čovjekova smisaonog odnosa prema svijetu, iz kojega izrasta i odnos prema vlastitoj egzistenciji. Etika kao »higijena duhovnoga života nije dakle iznad logike i ontologije, nego samo pomaže duhu da u svom životno-svjetovnom traganju za istinom ne zapadne u kušnju zla, nego da uvijek bude spreman bezuvjetno se žrtvovati za Drugoga.

Ključne riječi

bezuvjetna principijelnost; teorijska filozofija; sigurno znanje; svijest; mišljenje; pamćenje; riječ; simbol; nakana; spoznavajući subjekt; duhovno spoznavanje

Hrčak ID:

24586

URI

https://hrcak.srce.hr/24586

Datum izdavanja:

20.12.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.591 *