Izvorni znanstveni članak
Formiranje i testiranje digitalne baze toponima na prostoru Đakovštine
Jelena Boras
; Muzej Đakovštine, Đakovo
Sažetak
U radu se opisuju principi izrade i osnovne karakteristike digitalne baze
povijesnih i suvremenih toponima s prostora Đakovštine, s naglaskom na
njihovo geografsko pozicioniranje. Suvremeni izvori za izradu fonda su
Topografska karta (1:25000), Hrvatska osnovna karta (1:5000), Katastar
Državne Geodetske Uprave te ARKOD - evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku. Kao povijesni izvori toponima korištene
su: Prva topografska izmjera (1781. – 1873.), Druga topografska izmjera
(1865. – 1869.), Treća topografska izmjera (1869. – 1887.) u dva mjerila
(1:25000 i 1:75000), Katastarski planovi (19. stoljeće) koji su dostupni na
web stranicama Arcanum Maps, Planovi plovnog kanala Osijek – Brod iz
1840. i 1843. godine, koji su dostupni na web stranicama „Hungaricana
– Cultural Heritage Portal”. Kao dodatak, uvrštena su i naselja koja se nalaze u aplikaciji „Engel 2020”, dostupnoj na stranicama „ELKH – Eötvös
Loránd Kutatási Hálózat”. Baza s više od 8000 elemenata je napravljena u
QGIS programu, a dostupna je online za pregledavanje, a za pretraživanje
u Muzeju Đakovštine. U drugom dijelu rada popisano je 423 toponima iz
osam nahija koje se rasprostiru prostorom Đakovštine prema osmanskom
popisu iz 1579. godine, s ciljem utvrđivanja točnog odnosa između broja
toponima koji se pomoću baze mogu locirati i onih koji se ne mogu.
Ključne riječi
Đakovština; povijesni toponimi; digitalna baza; GIS; povijesne karte
Hrčak ID:
267044
URI
Datum izdavanja:
1.12.2021.
Posjeta: 619 *