Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22586/pp.v40i61.12170

Zarazne bolesti, prostorna mobilnost i prevencija u ranome novom vijeku: povijesna iskustva Dalmacije i Slavonije

Dubravka Mlinarić orcid id orcid.org/0000-0001-5100-3306 ; Institut za migracije i narodnosti
Sanja Lazanin orcid id orcid.org/0000-0001-7168-1163 ; Institut za migracije i narodnosti


Puni tekst: hrvatski pdf 334 Kb

str. 9-41

preuzimanja: 889

citiraj


Sažetak

U radu se prikazuje utjecaj zaraznih bolesti na prostornu mobilnost ljudi i razvoj mjera prevencije na hrvatskom prostoru s posebnim fokusom na rani novi vijek. Uzimajući u obzir društvene, demografske, kulturne i ekonomske posljedice koje su epidemije zaraznih bolesti ostavile na hrvatskom prostoru, rad se usredotočuje na situaciju u Slavoniji i Dalmaciji u razdobljima epidemije kuge i drugih zaraznih bolesti. U tim su pokrajinama zabilježena dva različita javnozdravstvena sustava kontrole kretanja ljudi i širenja bolesti. U Dalmaciji se razvio karantenski sustav izdvojenih kontrolnih centara oko jadranskih luka, a u Slavoniji sustav kontumacijskih stanica raspoređenih duž dobro nadzirane osmanske granice (Sanitarni kordon). Istražujući mjere za prevenciju širenja zaraznih bolesti, ponajprije kuge, autorice nastoje odgovoriti na tri ključna pitanja: kako su različiti ranonovovjekovni upravno-politički sustavi reagirali na epidemijske izazove, kako je opasnost od zaraze utjecala na mobilnost ljudi i roba te kako je protuepidemijska zaštita pridonijela izgradnji javnozdravstvenoga sustava na hrvatskom prostoru.

Ključne riječi

zarazne bolesti; epidemija; mobilnost; Dalmacija; Slavonija; prevencija; karantena; Sanitarni kordon

Hrčak ID:

270312

URI

https://hrcak.srce.hr/270312

Datum izdavanja:

30.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.124 *