Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/pp.v40i61.15481
Slavonija i Transilvanija (1272. – 1342.): oligarsi, kraljevi ljudi, i (pre)oblikovanje lokalnih plemićkih zajednica
Antun Nekić
orcid.org/0009-0005-0260-1082
; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru
Sažetak
Strukturalne sličnosti položaja Slavonije i Transilvanije unutar sklopa zemalja vezanih uz krunu sv. Stjepana (Archiregnum Hungaricum) odavna su prepoznate, no njihova komparacija nikad nije prelazila površinsku razinu usporedbe kvazi regalnih ovlasti bana i vojvode. Razmatrajući razdoblje od 1270-ih do 1340-ih s primarnim fokusom na održavanje općih shodova u tim dvama područjima ovaj rad sagledava funkcioniranje kompozitnih političkih tvorbi kroz odnos centra i lokaliteta te oblikovanje regionalnih identiteta povezanih s kolektivnom akcijom plemstva preko okupljanja na shodovima. Okidač za početak održavanja shodova u obama provincijama bila je politička nestabilnost, a od 1270-ih do 1290-ih lokalni su procesi bili odraz odluka i djelovanja kraljevskog dvora, kao što je bio slučaj sa gotovo svim shodovima održanima u Slavoniji tijekom 1270-ih, kao i u transilvanijskim slučajevima iz 1288. i 1291. Međutim, u Transilvaniji su se, naspram Slavonije, nakon tog razdoblja shodovi održavali i bez kraljevske inicijative, to jest postali su dio lokalnog repertoara. Ova različita iskustva u ranijem razdoblju imala su snažan utjecaj na plemstvo i njihovu snage kolektivnog djelovanja od 1320-ih, kada se preko istih mehanizama provodio program restauracije kraljevskog autoriteta.
Ključne riječi
Kljusrednjovjekovna Ugarska; srednjovjekovna Slavonija; srednjovjekovna Transilvanija; shodovi (congregatio generalis); oligarsi; plemstvo; regionalni identiteti; centar-periferija
Hrčak ID:
270317
URI
Datum izdavanja:
30.12.2021.
Posjeta: 954 *