Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.31664/zu.2021.108.07
Slovenska umjetnost i kulturna borba protiv janšističke politike 2020. Godine
Petja Grafenauer
; Department for Theory, Academy of Fine Arts and Design, University of Ljubljana
Sažetak
Cilj članka je dokumentirati i kontekstualizirati slike prosvjeda koje su se pojavile u Sloveniji u prvoj polovici 2020. godine pomoću medijskih izvora, intervjua i terenskog rada. U radu se razmatra kako je vlada koristila pandemiju bolesti COVID-19 i vlastitu poziciju moći kako bi pokušala promijeniti kanon slovenske kulture, povijesti i umjetnosti. Članak se fokusira na prosvjede i prosvjedne materijale umjetnika i drugih kreativaca koji su se pridružili prosvjednom pokretu i daje doprinos razumijevanju političkih i kulturnih procesa koji su se odvijali u Sloveniji u razdoblju između 2020. i 2021. godine. Umjetnost, nekad „funkcija građanske svijesti o slobodi“, u vrijeme trećeg mandata Janeza Janše sve više gubi na snazi. Jačanje neoliberalizma i uništavanje socijalne države, financijska kriza koja je trajala od 2008. do barem prve polovice prošlog desetljeća te rastući populizam, u Sloveniji su stvorili plodno tlo za udruživanje neoliberalnih politika s rastućom plimom fašizma, što se osobito osjeća u ovom razdoblju Janšine vladavine. Prvi prosvjedi dogodili su se već tjedan dana prije izbora zbog odluke DeSUS-a (Demokratična stranka upokojencev Slovenije), NSi-a (Nova Slovenija) i SMC-a (Stranka modernega centra) da se pridruže Janšinoj vladi. Na ulicama se okupilo oko tisuću ljudi. Vlada je za ministra kulture imenovala Vaska Simonitija, umirovljenog profesora povijesti. U ožujku 2020., umjetnička scena još je gajila nade i pokušala pridobiti vladu da pomogne novozaposlenim kulturnim djelatnicima; no, paketi pomoći nisu bili namijenjeni kulturnoj proizvodnji. Ono što je Sloveniji dobila, osim nevolja u kulturi, bio je stalni dotok političkih skandala koji su prosvjednike tjerali na ulice. Mnogi umjetnici i kulturni djelatnici odlučili su se uključiti i iskoristiti svoje talente za oslikovljenje prosvjeda. Nekoliko aktivističkih pokreta u Ljubljani je formiralo Narodnu protestnu skupštinu koja se bavila raznim društvenim i političkim temama kao što su zaštita prirode, stanovanje, prekarni rad, kultura, antifašizam i mediji. Oni su predstavljali najugroženije sektore, one koji su bili pod najžešćim napadom—ne bolesti, već nove vlade i njezine politike. Na Protestnoj skupštini je odlučeno da će se ispred Ministarstva kulture organizirati tzv. Akcija za kulturu, koja će zahtijevati poduzimanje odgovarajućih mjera; u narednom razdoblju ih je uslijedilo još šest. Djelatnici u umjetnosti i kulturi postali su tako jedni od najangažiranijih suradnika općih prosvjeda petkom. Vrlo su dobro razumjeli da ljudi vole kad ih se angažira, te su s lakoćom izrađivali plakate koje su prosvjednici mogli držati tijekom protesta ispred parlamenta i u drugim akcijama. Umjetnička i kulturna scena koriste slike drugačije nego politika; u tome im pomaže i poznavanje suvremenih teorija o slikovnom zaokretu te drugih koje propituju moć slike u suvremenom društvu, što pak potpuno nedostaje vladinim strukturama koje prosvjednike napadaju grubom policijskom silom i govorom mržnje kroz službene i neslužbene kanale. U nadmetanju za smisao između vladinih i prosvjednih slika, prosvjedna je strana bila kreativno mnogo jača—njihove slike su bile kreativno slobodnije, nevezane nekom pojedinačnom političkom ideologijom osim želje za pravednim, slobodnijim i otvorenijim društvom. Iako situacija u kojoj se umjetnost i kultura u Sloveniji nalaze svakim danom postaje sve teža i tmurnija, iako se kultura u vladinim medijima predstavlja kao segment društva koji treba potisnuti i „reformirati” kako bi bolje odgovarao Janšinoj političkoj strategiji, na prosvjedima 2020. i 2021. vizualna umjetnost se etablirala kao nositelj istine i utoliko odnijela simboličku pobjedu. Unatoč nasilju koje provodi treća Janšina vlada, umjetnici su nepopustljivi u svojoj kritici društva te razotkrivaju sablažnjivu istinu koja se skriva iza očigledne moći. U ovom trenutku, umjetnost snažno manifestira svoju temeljno opozicijsku prirodu spram političke vlasti te predstavlja uzorni izraz društvene samokritike.
Ključne riječi
prosvjedi, slike prosvjeda, suvremena umjetnost, politika, kulturna politika
Hrčak ID:
270743
URI
Datum izdavanja:
1.7.2021.
Posjeta: 713 *