Izvorni znanstveni članak

Europski i hrvatski identitet: Kognitivna mobilizacija ili latentni konflikt

Duško Sekulić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Željka Šporer ; University of South Australia, Australia

Sažetak

U centru analize je osjećanje privrženosti Europi i Hrvatskoj kao indirektna mjera identiteta.
U objašnjavanju raznih oblika privrženosti korištene su demografske, socijalne i ideološke
varijable. Privrženost Hrvatskoj najbolje je objašnjena ideološkim varijablama – oni koji
ističu svoju nacionalnost, koji su religiozniji, konzervativniji osjećaju veću povezanost s
Hrvatskom. S druge strane bliskost Europi više je determinirana socijalnim varijablama,
kao na primjer socijalnim statusom i položajem u zanimanju. Ljudi koji imaju viši položaj u
društvu i zanimanju, a time i veću moć odlučivanja, osjećaju se bliže Europi, u usporedbi s
onima koji se nalaze niže na skali zanimanja. Zanimljivo je da postoje i pozitivne korelacije
između privrženosti Europi i Hrvatskoj, kao i da ta dva odnosa ne moraju uvijek isključivati
jedan drugoga. Privrženost Europi ne zamjenjuje nacionalnu identifikaciju nego više može
biti promatrana kao proces širenja identiteta. Zaključujemo da europska identifikacije nije
negacija nego proširenje nacionalnoga identiteta.

Ključne riječi

nacionalni identitet; transnacionalni identitet; hrvatski identitet; europski identitet

Hrčak ID:

24961

URI

https://hrcak.srce.hr/24961

Datum izdavanja:

5.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.414 *