Govor, Vol. 38 No. 2, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/govor.2021.38.10
Naglasak posuđenica u osječkome govoru
Lorna Rajle
orcid.org/0000-0002-0522-4236
; Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek, Hrvatska
Sažetak
Brojni radovi pokazuju da se hrvatski govornici ne pridržavaju pravila koje kazuje da se u hrvatskome jeziku silazni naglasak ne može ostvarivati na nepočetnome slogu riječi. Silazni se naglasak uglavnom javlja u sklopovima prednaglasnica i naglasnica, posuđenicama, vokativu jednine i genitivu imenica, vlastitim imenima, složenicama, stilističkim riječima i u oblicima glagola. Takav izgovor uobičajen je i kod nekih izvornih novoštokavaca s četveronaglasnim sustavom, koji je dijelom osnovica hrvatske ortoepske norme. U osječkome govoru, kao primjeru novoštokavskoga dijalekta, također se primjećuje uporaba silaznoga naglaska na nepočetnome slogu određenih kategorija riječi. Kao prilog opisu uzusa, na temelju kojega bi se mogle uskladiti teorija i jezična praksa, u radu se opisuju naglasne navike Osječana u izgovoru posuđenica (posebice izvedenica sa sufiksima na -st, -nt, -or i -log te posuđenica koje nisu izvedenice, ali koje se analogijom prisličuju izvedenicama na navedene sufikse) i ženskih mocijskih parnjaka tvorenih od muških parnjaka posuđenica na -nt, -or i -st te se utvrđuju uvjeti u kojima se ostvaruje silazni naglasak. Također se opisuju razlike u naglašivanju posuđenica s obzirom na dob osječkih govornika.
Ključne riječi
osječki govor, naglasak, posuđenice, ortoepska norma, uzus
Hrčak ID:
273888
URI
Datum izdavanja:
15.3.2022.
Posjeta: 722 *