Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.32728/h2021.03
Preteče i uzori Franciskanskoga katastra Istre
Mirela Altić
Sažetak
Zemljišne evidencije na području Istre imaju vrlo dugu tradiciju, a najstarije međunjima sežu u 15. stoljeće. Iako u vrijeme mletačke uprave, osobito tijekom 18. stoljeća, nastaje sve veći broj katastika pojedinačnih posjeda javne, crkvene i privatne naravi, mletačke vlasti nikada nisu provele sustavnu zemljišnu izmjeru Istre niti su sastavile cjelovit katastar zemljišta. To će se dogoditi tek uspostavom austrijske vlasti početkom 19. stoljeća. Prva sustavna katastarska izmjera Austrijskoga Carstva, koja je započela Naredbom o uvođenju stabilnoga katastra 23. prosinca 1817., u sklopu koje je 1817. – 1820. i Istra dobila svoj prvi potpuni katastar, označava važnu prekretnicu u povijesti zemljišnih evidencija na području čitave središnje Europe. Uspješnost projekta provođenja sustavne katastarske izmjere te formiranja Franciskanskoga katastra za sve zemlje Austrijskoga Carstva temeljila se na stoljeće dugom iskustvu zemljišnih izmjera i formiranja zemljišnih evidencija koje su austrijske vlasti provodile u pojedinim zemljama pod svojom vlašću. U radu su razmatrani preteče i uzori Franciskanskoga katastra Istre s težištem na njegovu metodološkom ishodištu u milanskom Censimentu te principima izmjere i kartiranja koje je uspostavio Johann Jakob Marinoni. Analiziran je i utjecaj Terezijanskoga (1747. – 1756.), Jozefinskoga (1785. – 1790.) i Bavarskoga katastra (1808. – 1867.), koji su također imali odjeke ne samo na razvoj i formiranje Franciskanskoga katastra već i na sam sustav modernizacije države i njezina poreznoga sustava.
Ključne riječi
povijest katastra; Istra; modernizacija; zemljišne i porezne reforme; povijesna kartografija
Hrčak ID:
274266
URI
Datum izdavanja:
30.12.2021.
Posjeta: 1.151 *