Stručni rad
https://doi.org/10.54070/hljk.28.2.10
Restorativna pravda u kaznenopravnoj teoriji i praksi
Aleksandar Maršavelski
; Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Korenlija Ivanušić
; Općinski sud u Velikoj Goric, Velika Gorica, Hrvatska
Sažetak
Restorativna se pravda tijekom povijesti koristila za rješavanje konflikta između žrtve i počinitelja kaznenog dijela, ali se ona uglavnom izgubila odvajanjem kaznenog od građanskog prava u suvremenim kodifikacijama. Nakon toga 1970-ih godina počeo se razvijati suvremeni koncept restorativne pravde, koji nadopunjuje ili čak zamjenjuje kazneni postupak i kažnjavanje. Od 1999. godine do danas restorativna se pravda u kaznenim stvarima postupno afirmirala i u pravnom okviru Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda i Europske unije. Hrvatski kaznenopravni okvir dopušta mogućnost primjene restorativne pravde u nizu segmenata kroz načelo svrhovitosti, sporazumijevanje s okrivljenikom, izricanje posebnih obveza, adhezijski postupak, mirenje u postupcima po privatnoj tužbi, po prijedlogu oštećenika ili sa supsidijarnim tužiteljem, tijekom izvršavanja kazne zatvora itd. Međutim praktična primjena restorativne pravde u tim segmentima još je uvijek jako rijetka, što upućuje na prepreke koje bi trebalo otkloniti kroz projekt Ministarstva pravosuđa i uprave RH „Unapređenje sustava sudskog mirenja“. Pritom kao uzori mogu poslužiti dva uspješna komparativna modela restorativne pravde u kaznenim stvarima koji su analizirani u ovom radu – norveški i nizozemski. U ovom je radu detaljno analiziran i jedan slučaj iz prakse koji otkriva praktične probleme i prednosti medijacije u kaznenim stvarima.
Ključne riječi
restorativna pravda; žrtva; kazneno pravo; mirenje; medijacija
Hrčak ID:
275241
URI
Datum izdavanja:
1.12.2021.
Posjeta: 1.435 *