Izvorni znanstveni članak

UVOD U FILOLOŠKU ANALIZU PROTESTANTSKIH ARTIKULA (1562.)

Stjepan Damjanović ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

Sažetak

Za oblikovanje jezika knjige u staro vrijeme od velike je važnosti uvijek bilo kakav je
jezik prijašnjih knjiga iste funkcionalne namjere. Moralo se odlučiti koje će knjige služiti
za uzor i kad se više uzora nije slagalo, trebalo se odlučiti za jedan ili za odabiranje sad
iz jednoga sad iz drugoga i usporedo se odlučivalo što će se uzeti iz suvremene jezične
prakse. Uočavamo i u analiziranom tekstu matricu prošlost + sadašnjost, a ta je sadašnjost
raznolika. Ako si odlučio osvježiti jezik starih knjiga, moraš ta osvježenja izabirati i ako
u izboru zanemariš jezični idiom kojim se služe znatnije skupine govornika, smanjit ćeš
čitanost, a želiš da knjiga bude čitana na što širem području. To ne mora značiti i upravo
nikada ne znači da ravnomjerno uzimaš iz svih izvora. Iz onih iz kojih ne uzimaš mnogo
dobro je da uzimaš one karakteristične elemente (ča — kaj — što i sl.) koji će tekst učiniti
prisnijim onima koji se služe dotičnim idiomom. No kada mi npr. za Anikule utvrdimo
da na mnogim razinama samo sporadično srećemo staroslavenizme, to nipošto ne znači
da njihov jezik nije oslonjen na tradiciju, nego je samo riječ o novijoj, drukčijoj tradiciji
u kojoj su elementi hrvatskih idioma odavno postali stabilni dio jezika knjige i kadšto
bili posve premoćan dio. I Fancev i drugi istraživači za većinu istraženih tekstova tvrde
da su po refleksu jata pretežito ikavski, ali da u njima nalazimo više ekavizama nego što
bismo očekivali i traže objašnjenje u tome što su se u jezičnoj prošlosti jat i samoglasnik
e međusobno često zamjenjivali, ali bi moglo biti i drugih razloga. Aku npr. u Artikuli-
ma imamo infinitiv peti (41b, 66b) ili prezentski oblik sedam od glagola sesti (92b), ili
delaju (2b), ili imenicu bolezan (70b), ili nedele (99b), ili pridjev tesan (3a, 65a), i ako
se za korijene tih riječi može reći da su u Artikulima ili uvijek ili pretežito ekavski, onda
je važno znati da je s tim korijenima slično u mnogim hrvatskoglagoljskim tekstovima
starijima od protestantskih pa bi oni bili prije knjiški element, nego što bi objašnjenje za
njih trebalo tražiti u govoru nekoga od prevoditelja, što ne znači da se s tim govorima ova
rješenja kadšto ne poklapaju. Drukčije je s onim ekavizmima koji se javljaju u korijenima
u kojima je u Artikulima refleks jata inače puno češće ikavski, npr. lenost (2b), lep (38a,
78b), lepši (61b), mesec (23a), nemški (81a) Tu se može izravnije povezivati s čakavskim
ikavsko-ekavskim govorima, ali tu se može pomišljati i na utjecaj slovenskoga predloška.

Ključne riječi

filološka analiza; staroslavenski; kajkavski; čakavski; štokavski

Hrčak ID:

275296

URI

https://hrcak.srce.hr/275296

Datum izdavanja:

3.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 781 *