Pro tempore, No. 15, 2020.
Stručni rad
Položaj Dalmacije i hrvatski preporodni pokret do 1883. godine
Petar Bešlić
Sažetak
U radu se pokušava putem obuhvaćanja šireg vremenskog raspona, kao i promatranjem više aspekata vezanih uz upravu, političke prilike, jezik, sastav stanovništva, te preporodne tendencije, odgonetnuti razloge zaokretanja dalmatinskih društvenih slojeva u smjeru prihvaćanja hrvatske nacionalne ideje, ali i pitanju službenosti i uporabe hrvatskog jezika u javnom životu. Koristeći dostupnu literaturu rad se posebice osvrće na razdoblje 1860-ih godina kada se uvriježila južnoslavenska (ilirska) ideja pomoću koje su se preporoditelji politički organizirali, te provodili svojevrsnu agendu među svim društvenim slojevima s ciljem transformiranja nacionalnog osjećaja. Ključnim mjestima širenja prvotno ilirske, a zatim hrvatske nacionalne ideje postale su čitaonice, uz proaktivan napor dalmatinskih preporoditelja u uvođenju hrvatskoga jezika unutar višeg školstva. Naposljetku, prevladalo je neiscrpno dugogodišnje zalaganje dalmatinskih preporoditelja, nasuprot podupirateljima slavo-dalmatske ideologije u transformiranju nacionalne svijesti i uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu na području Kraljevine Dalmacije.
Ključne riječi
Dalmacija; Habsburška Monarhija; 19. stoljeće; hrvatski narodni preporod; hrvatski jezik; Narodna stranka; Autonomaška stranka
Hrčak ID:
279044
URI
Datum izdavanja:
31.12.2020.
Posjeta: 1.153 *