Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.28.1.5

Odnos komponenata prinosa i prinosa zrna soje (Glycine max L. Merr.) u uvjetima navodnjavanja

Daria Galić Subašić orcid id orcid.org/0000-0003-2397-5428 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Mladen Jurišić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Andrijana Rebekić orcid id orcid.org/0000-0003-1291-4769 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Marko Josipović ; Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Hrvatska
Dorijan Radočaj orcid id orcid.org/0000-0002-7151-7862 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Irena Rapčan orcid id orcid.org/0000-0003-3833-413X ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 267 Kb

str. 32-38

preuzimanja: 52

citiraj


Sažetak

Ovo istraživanje predstavlja rezultate trogodišnjih pokusa (2013 .– 2015.) s ciljem utvrđivanja odnosa između
komponenata prinosa soje i prinosa zrna pri različitim tretmanima navodnjavanja. Rezultati su pokazali da
je godina istraživanja imala najveći utjecaj na broj etaža po biljci (NNP), dok je interakcija navodnjavanja
i godine pokusa također statistički značajna. Najviši prosječni NNP zabilježen je 2015. godine i bio je 33
% veći u odnosu na 2014. godinu. Najveći broj zrna po biljci (NSP) zabilježen je 2015. godine, a bio 20
% i 31 % veći u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Bogato navodnjavanje rezultiralo je najvećim NSP-om u
usporedbi s racionalnim i kontrolnim tretmanom. Navodnjavanje, godina istraživanja i njihova interakcija nisu
imali statistički značajan učinak na masu tisuću zrna (TSW) (g), ali je najniži prosječni TSW (g) postignut u
kontrolnome tretmanu svake godine ispitivanja. Regresijski modeli za predviđanje prinosa zrna u kontrolnome
tretmanu i racionalnome navodnjavanju nisu bili statistički značajni. Međutim, u bogatome navodnjavanju,
regresijski model temeljen na TSW-u (g), NNP-u i NSP-u kao prediktorima dao je statistički značajan model za
predviđanje prinosa zrna, ali samo je NSP identificiran kao visoko značajan prediktor prinosa zrna.

Ključne riječi

soja, navodnjavanje, komponente prinosa, korelacija, procjena prinosa

Hrčak ID:

280037

URI

https://hrcak.srce.hr/280037

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 85 *