Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.28.1.5

Odnos komponenata prinosa i prinosa zrna soje (Glycine max L. Merr.) u uvjetima navodnjavanja

Daria Galić Subašić orcid.org/0000-0003-2397-5428 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Mladen Jurišić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Andrijana Rebekić orcid.org/0000-0003-1291-4769 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Marko Josipović ; Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Hrvatska
Dorijan Radočaj orcid.org/0000-0002-7151-7862 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Irena Rapčan orcid.org/0000-0003-3833-413X ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Sažetak

Ovo istraživanje predstavlja rezultate trogodišnjih pokusa (2013 .– 2015.) s ciljem utvrđivanja odnosa između
komponenata prinosa soje i prinosa zrna pri različitim tretmanima navodnjavanja. Rezultati su pokazali da
je godina istraživanja imala najveći utjecaj na broj etaža po biljci (NNP), dok je interakcija navodnjavanja
i godine pokusa također statistički značajna. Najviši prosječni NNP zabilježen je 2015. godine i bio je 33
% veći u odnosu na 2014. godinu. Najveći broj zrna po biljci (NSP) zabilježen je 2015. godine, a bio 20
% i 31 % veći u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Bogato navodnjavanje rezultiralo je najvećim NSP-om u
usporedbi s racionalnim i kontrolnim tretmanom. Navodnjavanje, godina istraživanja i njihova interakcija nisu
imali statistički značajan učinak na masu tisuću zrna (TSW) (g), ali je najniži prosječni TSW (g) postignut u
kontrolnome tretmanu svake godine ispitivanja. Regresijski modeli za predviđanje prinosa zrna u kontrolnome
tretmanu i racionalnome navodnjavanju nisu bili statistički značajni. Međutim, u bogatome navodnjavanju,
regresijski model temeljen na TSW-u (g), NNP-u i NSP-u kao prediktorima dao je statistički značajan model za
predviđanje prinosa zrna, ali samo je NSP identificiran kao visoko značajan prediktor prinosa zrna.

Ključne riječi

soja; navodnjavanje; komponente prinosa; korelacija; procjena prinosa

Hrčak ID:

280037

URI

https://hrcak.srce.hr/280037

Datum izdavanja:

30.6.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 652 *