Suvremena lingvistika, Vol. 48 No. 93, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2022.093.04
Tvorba imenica u ranom jezičnom razvoju na temelju podataka za jedno dijete iz Hrvatskog korpusa dječjeg jezika
Zrinka Kuna
orcid.org/0000-0002-1782-2778
; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Osijek
Sažetak
Istraživanja usvajanja derivacijske morfologije pokazala su da se tijek i brzina procesa usvajanja
mogu razlikovati u tipološki različitim jezicima (Clark 2001, 2014; Haman i sur. 2009). Derivacijska morfologija u kontekstu usvajanja hrvatskog jezika donedavno se nije puno istraživala, izuzev
usvajanja umanjenica (Palmović 2007, Kuvač i Palmović 2001), ali u zadnje se vrijeme primjećuje
porast interesa za ovo područje.
Cilj ovog istraživanja je na temelju studije slučaja proučiti tvorbu imenica u ranom jezičnom
razvoju u hrvatskom jeziku te odgovoriti na pitanja: a) kada i koliko se u analiziranim podacima
pojavljuju prve tvorenice, b) koji su tvorbeni načini zastupljeni, c) razlikuje li se čestotonost sufiksa u analiziranim podacima s čestotnošću u općem hrvatskom, d) kojim značenjskim skupinama
tvorenice pripadaju. Rezultati istraživanja temelje se na proučavanju govora djevojčice Antonije
koji je transkribiran i nalazi se u Hrvatskom korpusu dječjeg jezika (Kovačević 2002). Djevojčica
je snimana u dobi od 1;3 do 2;8. Tvorenice su bilježene i kodirane u programu IBM SPSS Statistics
22 te je napravljena frekvencijska analiza. Rezultati analize pokazuju da je djevojčica proizvela
164 obličnice i 511 pojavnica. Prvu deriviranu imenicu proizvela je u dobi od 1;5. U tvorbi imenica
pojavljuju se svi tvorbeni načini osim prefiksalne tvorbe, a većina tvorenica nastala je sufiksalnom
tvorbom i odnosi se na umanjenice. Djevojčica je proizvela ukupno 34 sufiksa u različitim značenjima, a najčešće proizvedeni jesu –ica, –ić, –a, –ek. Najčešći sufiksi u Antonijinu govoru razlikuju
se od najčešćih sufiksa u hrvatskom jeziku (Filko 2020) jer djevojčica proizvodi imenice u značenjskim skupinama različito od odraslih govornika.
Ovo istraživanje može poslužiti kao temelj za buduće pretpostavke i istraživanja usvajanja
derivacijske morfologije, primjerice za istraživanje razvoja morfološke svjesnosti za određene sufikse koji se pojavljuju u analiziranim podacima.
Ključne riječi
jezični razvoj; usvajanje jezika; tvorba imenica; derivacijska morfologija; hrvatski jezik
Hrčak ID:
280908
URI
Datum izdavanja:
25.7.2022.
Posjeta: 1.060 *