Educatio biologiae, No. 7., 2021.
Stručni rad
https://doi.org/10.32633/eb.7.9
Invazivni beskralježnjaci u hrvatskim slatkovodnim ekosustavima kao kontekst poučavanja
Anita Tarandek
orcid.org/0000-0001-7362-0049
; Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Kopnene vode i njihova bioraznolikost predstavljaju iznimno vrijedan prirodni resurs i imaju važnu ulogu u gospodarstvu, kulturi, estetici, znanosti i obrazovanju. Predstavljaju dom mnogim organizmima, međutim smatra se da su kopnene vode (slatkovodni ekosustavi) među najugroženijim ekosustavima na Zemlji. Ugroženosti slatkovodnih ekosustava uvelike doprinosi antropogeni utjecaj. Biološke invazije jedan su od glavnih uzročnika brzog smanjenja biološke raznolikosti, a posljednjih desetljeća u značajnom su porastu. Invazivna vrsta je strana vrsta unesena na novo područje izvan svog prirodnog areala rasprostranjenosti, gdje se uspijeva nesmetano razmnožavati i širiti, a uzrokuje značajne ekološke i/ili ekonomske štete. Tematika invazivnih vrsta u zadnjih nekoliko desetljeća postaje sve više aktualna. U sprječavanju budućih unosa stranih vrsta bitno je usredotočiti se na edukaciju unutar akademske zajednice i među lokalnim stanovništvom, kroz koju bi se iznijeli detalji o posljedicama unosa stranih vrsta, koje se mogu negativno odraziti na bioraznolikost Hrvatske. U ovom radu kao primjer invazivnih beskralježnjaka Hrvatskih slatkovodnih ekosustava prikazani su sjevernoameričke vrste deseteronožnih rakova Pacifastacus leniusculus – signalni rak i Procambarus viriginalis – mramorni rak. S obzirom da su deseteronožni rakovi generalisti (s obzirom na njihove prehrambene sklonosti), imaju ključnu ulogu u vodenom staništu prenoseći energiju unutar hranidbene mreže između vodenih i kopnenih hranidbenih mreža, koristeći različite izvore hrane i služeći kao plijen za brojne kralježnjake, od riba do sisavaca. U Hrvatskoj je signalni rak prvi put zabilježen 2008. godine u rijeci Muri, dok je mramorni rak po prvi puta zabilježen u jezeru Šoderica 2014. godine. Tema obrađena u ovom radu može se uklopiti u koncepte koji se poučavaju u sklopu nastavnih predmeta Priroda i Biologija, gdje se organizmi prikazani u ovom radu mogu koristiti kao primjer za ostvarenje brojnih odgojno-obrazovnih ishoda. Jedan od tih ishoda je usporedba uspješnosti prilagodbi organizama na primjerima autohtonih, alohtonih i invazivnih stranih vrsta, pri ostvarenju kojega dolazi i do osvješćivanja nastavnika i učenika o negativnom utjecaju invazivnih vrsta beskralježnjaka na bioraznolikost, zdravlje ljudi i gospodarstvo i o ispravnom postupanju u slučaju rukovanja invazivnim vrstama.
Ključne riječi
slatkovodni ekosustavi; invazivni beskralježnjaci; signalni rak; mramorni rak; primjer za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda
Hrčak ID:
281161
URI
Datum izdavanja:
27.12.2021.
Posjeta: 1.483 *