Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21860/j.13.1.2
Logistički regresijski model predikcije izloženosti nasilju nad Romkinjama u romskim obiteljima u izoliranim romskim naseljima Međimurske županije
Aleksandar Racz
orcid.org/0000-0002-3118-2623
; Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Borut Rončević
; Fakulteta za uporabne družbene študije, Nova Gorica, Slovenija
Milan Milošević
; ŠNZ „A. Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Na temelju provedenog terenskog istraživanja pojavnosti nasilja nad Romkinjama u romskim obiteljima, kao i njihovih uvjerenja i stavova o nasilju nad Romkinjama u romskim obiteljima koje je bilo provedeno na uzroku od 350 Romkinja koje žive na području 12 izoliranihromskih naselja na području Međimurske županije, upotrebom logističke regresijske analizeizrađena su tri prediktivna modela profila Romkinje kao žrtve obiteljskog nasilja u romskojobitelji. Aplikativni cilj istraživanja bio je usmjeren prema pomoći nadležnim zdravstvenimi socijalnim službama, kako bi na vrijeme mogle usmjeriti fokus svojeg rada prema onimRomkinjama kao korisnicama koje su pod većim rizikom od izloženosti nasilju.U prvom modelu, koji je uključivao samo sociodemografske karakteristike ispitanica,od prediktora izloženosti Romkinja obiteljskom nasilju unutar Romske obitelji prema Waldovu testu značajnosti koeficijenata kao statistički značajni izdvojeni su starija životna dob (OR 1,848, p - 0,007), veća materijalna deprivacija (OR 2,345, p - 0,021) i ranija dob rađanja prvog djeteta prije 16. godine života (OR 7,962, p - 0,004). Proširenjem modela sastavovima i predrasudama o nasilju nad ženom uz već izdvojene značajni prediktore kao štosu mlađa životna dob (OR 1,760, p - 0,015), ranija dob rađanja prvog djeteta (OR 8,210,p - 0,003) i ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,305, p - 0,048, kao najsnažniji prediktor izdvojena su uvjerenja i stavovi o nasilju (OR 1,957, p - 0,002), pri čemu Romkinje s većimstupnjem prihvaćanja predrasuda o nasilju imaju i veću šansu da budu žrtve nasilja. Konačno,uvođenjem kao nezavisne varijable i izloženost nasilju u djetinjstvu i to po pojedinim oblicimazlostavljanja (tjelesnom, psihičkom, seksualnom i ekonomskom), dobiven je prediktivni model koji se pokazao statistički značajnim (p < .01), a koji je od sva tri modela najbolje predviđaovrijednosti zavisne varijable, pri čemu su od prediktora bili značajni ranija dob rađanja prvogdjeteta (OR 7,955, p - 0,041), ranija dob zasnivanja obitelji (OR 0,106, p - 0,017), veća brojnosti djece na skrbi (OR 3,087, p - 0,049) i izloženost tjelesnom (OR 14,560, p-0,001),ekonomskom (OR 4,728, p - 0,049) i psihičkom (OR 8,088, p - 0,000) nasilju u djetinjstvu.Izloženost nasilju u djetinjstvu toliko je snažan prediktor da njegovim uvođenjem u modelstavovi o nasilju, odnosno veća sklonost prihvaćanja predrasuda o nasilju nad ženom te veća materijalna deprivacija gube prediktorsku snagu, čime je direktno potvrđena pretpostavka da su Romkinje koje su bile žrtve nasilja u djetinjstvu pod višestruko većim rizikom od bivanjažrtvom nasilja u odrasloj dobi.
Ključne riječi
Romi; žene; nasilje; uvjerenja; stavovi; logistička regresija
Hrčak ID:
281554
URI
Datum izdavanja:
30.8.2022.
Posjeta: 541 *