Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Moć i rod

Branka Galić ; Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 7.913 Kb

str. 225-238

preuzimanja: 6.572

citiraj


Sažetak

Rodni identitet kao jedan od najdalekosežnijih društvenih identiteta nejednako se reflektira s obzirom na pripadnost rodu ("muškost" i "ženskost"), pa su onda i sociokulturne te političke posljedice tih razlika vrlo značajne. One se pokazuju u cijelom nizu društvenih odnosa, institucija i razina - od mikrostruktura i obitelji, do makrosocijalnih razina institucija države i politike. Premda joj je u modernim patrijarhalnim društvima pojavnost donekle oslabljena, u prvome redu s propadanjem tradicionalne patrijarhalne obitelji, rodna dominacija ipak ustrajava kao jedna od najprodornijih ideologija naše kulture koja osigurava njezin fundamentalni koncept moći - strukturirani odnos gdje grupe osoba muškog roda subordiniraju grupe osoba ženskog roda. Fundamentalni doprinos identifikaciji i istraživanju rodnih nejednakosti, te pokušaj njihova suzbijanja dao je ponajprije feminizam, koji je svoje teorijske pristupe i mišljenja usmjerio na eksplikaciju patrijarhalnog sistema. Bez obzira na to što patrijarhat kao društveni odnos moći pokazuje velike varijetete u povijesti i lokalitetima, rodni odnosi moći uvjetovani su svugdje sljedećim bitnim dimenzijama: ideološkim, "biološkim", sociološkim, klasnim, mitologijskim, religijskim, ekonomskim, obrazovnim, psihološkim te silom i nasiljem. Dio rada feminističke sociologije usmjeren je upravo k tome da navedene oblike moći učini vidljivijima, tj. da razotkrije društvene oblike moći i kao rodne.

Ključne riječi

DRUŠTVENA MOĆ; FEMINIZAM; MOĆ RODA; MUŠKOST; OBITELJ; PATRIJARHAT; RODNI IDENTITET; ŽENSKOST

Hrčak ID:

25905

URI

https://hrcak.srce.hr/25905

Datum izdavanja:

31.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 11.966 *