Izvorni znanstveni članak
Zadaće pravne znanosti i pravničke struke na dvadesetu obljetnicu »Božićnog ustava«. Ustavni izbor i procesi ostvarivanja najviših ustavnih vrednota i strateških ciljeva Republike Hrvatske
Branko Smerdel
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Ustav Republike Hrvatske nastao je u »ustavnom trenutku« kao dio procesa rušenja starog i uspostavljanja novog svjetskog poretka, one 1990. koja se s pravom naziva annus mirabilis. Usvojen je na prvome mjestu s ciljem da, na osnovi neotuđivog prava na samoodređenje, uspostavi temelje nove samostalne Republike Hrvatske, kao nacionalne države hrvatskog naroda, koja jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina punu ravnopravnost s pripadnicima hrvatskog naroda, kao i posebna manjinska kolektivna prava. Poteškoće i tragedije u vezi s ostvarivanjem tog prvog i najvažnijeg ustavnog izbora utječu odlučno sve do danas na dinamiku ostvarivanja pratećih strateških ciljeva: preobrazbe nove države u demokraciju utemeljenu na vladavini prava, poštivanju i promicanju ljudskih i nacionalnih prava i temeljnih sloboda koja, s osloncem na trajni demokratski »ustav slobode« djeluje i razvija se kao dio europskih i svjetskih integracija čiji je cilj „trajni mir i održivi napredak“. »Božićni ustav«, usvojen 21. prosinca 1990., odmah je dobio taj popularni naziv jer je bio opće prihvaćen kao izraz narodne volje za uspostavljanje suverene, neovisne, demokratske države, integrirane u međunarodni pravni sustav demokratskog svijeta. Ciljeve utvrđene u Proslovu Ustava, posebno uređuje Članak 3. Ustava, kao najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za njegovo tumačenje. Time smo dobili dobar ustavni tekst, popraćen izvornom »vjerom u Ustav« koji je zbog toga sa sobom nosio golem potencijal demokratskog razvitka. Proces realizacije ovih temeljnih ustavnih vrijednosti i ciljeva bio je složen, proturječan i nipošto ireverzibilan. Hrvatski izbor oblika ustrojstva vlasti i izbornog sustava nije trajne naravi i podliježe stalnom preispitivanju. Ljudska prava i temeljne slobode normativno se šire, ali su još potisnuta i prečesto ugrožena ili pogažena. Popularnost Ustava u širokim narodnim slojevima spala je na niske grane u usporedbi s popularnošću »Božićnog ustava« 1990. godine. Političke i ine elite potiskuju Ustav ako izravno nije u funkciji njihovih kratkoročnih sebičnih ciljeva. No najviše vrednote i strateški ciljevi dominiraju ustavnim procesom prvih dvadeset godina i danas su jednako aktualne kao i na početku, a mogućnosti realizacije neusporedivo su veće. Autor ukratko razmatra proces realizacije temeljnih vrednota i strateških ciljeva utvrđenih u procesu stvaranja i donošenja Ustava te se zalaže za akciju na obnovi ugleda i utjecaja koji je hrvatski »Božićni ustav« uživao u procesu stvaranja neovisne i suverene države.
Ključne riječi
Ustav; ustavni izbor; ustavni trenutak; ustavni proces; suverenitet; Republika Hrvatska; Europska unija
Hrčak ID:
284497
URI
Datum izdavanja:
5.5.2017.
Posjeta: 720 *