Acta clinica Croatica, Vol. 61. No. 2, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.02.09
Kronična bubrežna bolest kod seoskog stanovništva
Marija Domislović
; University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
Viktor Domislović
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ranko Stevanović
; National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Mirjana Fuček
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Živka Dika
; University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sandra Karanović
; University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Jelena Kos
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ana Jelaković
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Vedran Premužić
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ninoslav Leko
; Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia
Josipa Josipović
; Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ivan Brzić
; Municipality of Bebrina, Bebrina, Croatia
Tajana Željković Vrkić
; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Krunoslav Capak
; National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Bojan Jelaković
; University of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia; Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sažetak
Cilj ove studije bio je istražiti učestalost kronične bubrežne bolesti (KBB) kod seoskog stanovništva i analizirati povezanost
s čimbenicima kardiovaskularnoga rizika i starenjem. U studiju je bilo uključeno 2193 ispitanika (1333 žena, 860
muškaraca, srednja dob 50,61±17,12 godina). Svi ispitanici su ispunili opsežan upitnik i klinički su pregledani. Uzet im je
uzorak krvi natašte i drugi jutarnji uzorak mokraće. Procijenjena stopa glomerularne filtracije (eGFR) utvrđena je pomoću
jednadžbe CKD-EPI. Ispitanici su klasificirani prema smjernicama KDIGO. Sveukupna učestalost KBB (eGFR <60 mL/
min/1,73 m2) bila je 8,83% (žene prema muškarcima 9,9% prema 6,3%; p<0,001). Albuminurija je potvrđena (omjer albumina
i kreatinina (ACR) >30 mg/g) u 8,45% ispitanika bez razlike među spolovima. Učestalost KBB bila je značajno veća
kod ispitanika starijih od 65 godina u oba spola (29,44%; žene prema muškarcima 30,9% prema 26,6%; p<0,01). Najjači
prediktorski čimbenici za KBB bili su dob >65 godina (OR 22,12), hipertenzija (OR 6,53), albuminurija (OR 5,71), glukoza
u krvi natašte >7 mmol/L (OR 5,49), dijabetes (OR 3,07), trbušna pretilost (OR 2,05) i nepušenje (OR 0,41). U multivarijatnoj
analizi (OR 1,13) su ženski spol (OR 0,60) i dijabetes (OR 1,75) bili nezavisni prediktorski čimbenici za KBB. U
zaključku, učestalost KBB je velika u ruralnoj populaciji. U oba spola eGFR se značajno smanjila starenjem, koje se pokazalo
kao značajan nezavisni prediktor za KBB.
Ključne riječi
Kronična bubrežna bolest; Učestalost; Starenje; Albuminurija; Epidemiologija
Hrčak ID:
284708
URI
Datum izdavanja:
1.8.2022.
Posjeta: 1.411 *