Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2022.61.02.13

Ishodi izvanbolničkog srčanog zastoja - poboljšanje uspješnosti kardiopulmonalne reanimacije od strane laika

Damir Važanić orcid.org/0000-0003-2003-9909 ; roatian Institute for Emergency Medicine, Zagreb, Croatia; Catholic University of Croatia, Zagreb, Croatia; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia
Ingrid Prkačin orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Department of Internal Medicine, Merkur University Hospital, Zagreb, Croatia; University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, Croatia
Višnja Nesek-Adam orcid.org/0000-0002-6521-4136 ; Department for Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Sveti Duh University Hospital, Zagreb, Croatia; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia
Biljana Kurtović orcid.org/0000-0001-9669-9829 ; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia
Cecilija Rotim ; University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia; Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia

Sažetak

U Republici Hrvatskoj izvanbolnički srčani zastoj (ISZ) doživi oko 8000 osoba na godinu. Preživljenje od ISZ općenito
ostaje nisko unatoč velikom napretku u reanimaciji. Njegova incidencija i stopa preživljenja dobro su poznati u mnogim europskim
zemljama, ali pouzdani podaci o ISZ u Hrvatskoj nedostaju. Cilj istraživanja bio je utvrditi stopu preživljenja bolesnika
s ISZ u Republici Hrvatskoj i važnost kardiopulmonalne reanimacije (KPR) provedenu od strane laika u cjelokupnom
lancu preživljenja. Ova prospektivna opservacijska studija provedena od 1. listopada 2017. do 31. prosinca 2017. obuhvatila je
sve odrasle bolesnike s ISZ u Hrvatskoj koji su bili zbrinjavani od djelatnika hitne medicinske službe (HMS). Podaci o ISZ
prikupljeni su iz baze podataka Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu i obrasca za prikupljanje podataka o srčanom arestu
Utstein. U analizama je primijenjen deskriptivni prikaz podataka. Podaci su izraženi kao apsolutne frekvencije i postoci te
mjere središnje tendencije. Testiranje korelacija povratka spontane cirkulacije (return of spontaneous circulation, ROSC) provedeno
je logističkom regresijom. Tijekom razdoblja promatranja ukupno su u izvanbolničkoj HMS na području Republike
Hrvatske bile 1763 odrasle osobe bez znakova cirkulacije, a 760 (43%) odraslih bolesnika reanimirano je od strane osoblja
HMS. Ishodi mjereni po povratku spontane cirkulacije (ROSC) do prijma u hitnu bolničku službu prijavljeni su u 126 (17%)
slučajeva. Ritam koji je za defibrilaciju u odnosu na ritmove srčanog zastoja koji se ne defibriliraju (OR: 5,832, 95% CI:
3,621-9,392; p<0,001) i osvjedočeni srčani zastoj od strane laika (OR: 8,213, 95% CI: 2,554-26,411, p<0,001) bili su značajno
povezani s većom vjerojatnošću preživljavanja. Nije bilo značajne razlike u korelaciji s dnevnom ili noćnom smjenom i
etiologijom srčanog zastoja. Stopa preživljenja bolesnika s ISZ u Republici Hrvatskoj kod kojih je provedena kardiopulmonalna
reanimacija do prijma u hitnu bolničku službu bila je 17%. Veća stopa preživljenja nakon ISZ bila je vjerojatnija među
bolesnicima kod kojih je započeta kardiopulmonalna reanimacija od strane laika i koji su imali srčani ritam za defibrilaciju.

Ključne riječi

Izvanbolnički srčani zastoj; Ishod; Izvanbolnička hitna medicinska služba; Preživljenje

Hrčak ID:

284745

URI

https://hrcak.srce.hr/284745

Datum izdavanja:

1.8.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.027 *