Stručni rad

SINDROM SAGORIJEVANJA NA POSLU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA OBJEDINJENOG HITNOG BOLNIČKOG PRIJMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

MARIJA PRŠA ; Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar; Opća županijska bolnica Našice, Našice, Hrvatska
ZRINKA PUHARIĆ ; Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
TEREZIJA BERLANČIĆ ; Opća županijska bolnica Našice, Našice; Medicinski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek; Ekonomski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
MARIO GAŠIĆ ; Opća županijska bolnica Našice, Našice; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Cilj rada bio je ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog
prijma te analizirati statistički značajne razlike prema spolu, dobi, dužini radnog staža, stupnju obrazovanja i vrsti posla. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 147 ispitanika u šest bolnica Republike Hrvatske (odaziv 72,06 %) koji su anonimno pristupili istraživanju putem online ankete. Korišten je sociodemografski upitnik te validirani upitnik naziva „Stres na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“ koji je sadržavao 37 čimbenika stresa na radnom mjestu, a ispitanici su ocijenili njihov utjecaj Likertovom ljestvicom. Najveća razina stresa zabilježena je u domeni Organizacija i fi nancije, a najmanja u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Ispitanice ženskog spola veću količinu stresa percipirale su u domenama Sukobi i komunikacija na poslu te Profesionalni i intelektualni zahtjevi. Zdravstveni djelatnici s visokom stručnom spremom značajnije izraženiji stres imaju u domeni Javne kritike i sudske tužbe te u domeni Sukobi i komunikacija na poslu, dok oni sa srednjom stručnom spremom takvu količinu stresa izražavaju u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Porastom dobi raste i razina stresa kod zdravstvenih djelatnika. Pod utjecajem stresa je ukupno 26,5 % ispitanika. Viša količina stresa prisutna je kod žena u pojedinim domenama i to možemo pripisati različitom percipiranju događaja i odnosa u usporedbi s kolegama muškog spola, veća očekivanja od realnosti ili pak prevelikog pritiska na radnom mjestu. Potrebno je provesti preventivnu edukaciju o sindromu sagorijevanja te, po potrebi i pružiti psihološku potporu kako bi se sindrom sagorijevanja u što većem broju izbjegao.

Ključne riječi

stres; zdravstveni djelatnici; sindrom sagorijevanja

Hrčak ID:

285254

URI

https://hrcak.srce.hr/285254

Datum izdavanja:

7.11.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.564 *