Međunarodne studije, Vol. II No. 1-2, 2002.
Izvorni znanstveni članak
Mirovni prijedlozi Velike Britanije i SAD-a godine 1918.
Livia Kardum
; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak
Godine 1918. za vrijeme sklapanja separatnog mira između Centralnih sila i Rusije u Brest-Litovsku, boljševičke ideje o pravednom općem miru bez aneksija i ratnih odšteta počele su nailaziti na opće odobravanje svih ratom napaćenih naroda Europe. Takvo raspoloženje ugrožavalo je realizaciju ratnih ciljeva Antante, ali zbog raznolikosti interesa njenih članica nije bilo moguće istupiti sa zajedničkom izjavom u kojoj bi se opravdao nastavak rata do konačne pobjede. Lloyd George je o britanskim ratnim ciljevima progovorio 5. siječnja na konferenciji Trade Uniona, a W Wilson je pred Kongresom 8. siječnja iznio svoj mirovni program u 14 točaka. Oba programa bila su iznimno zapažena, ali je američki mirovni program "14 točaka" stekao takvu popularnost kao nijedan mirovni program dotad. Upravo zbog svoje općenitosti, nedorečenosti i kontradiktornosti "14 točaka" bile su prihvatljive za obje zaraćene strane, a Antanti su tijekom ratne godine 1918. dale onu moralnu snagu koju Centralne sile više nisu imale. Kako se približavao kraj rata, "14 točaka" su sve manje bile pogodne kao temelj na kojemu će se graditi trajni mir, pa su Amerikanci bili prisiljeni objaviti Interpretacije "14 točaka". U Interpretacijama se zastupalo načelo prava naroda na samoodređenje koje je pobudilo nadu da će nova reorganizacija Europe biti provedena pravedno za sve narode koji tu žive bez obzira na to bili veliki ili mali, jaki ili slabi. Međutim, i ova ideja označila je samo definitivan kraj Austro-Ugarske i Turskoga carstva, a novonastalim državama nije na konferenciji mira osigurala pravedan postupak pri određivanju njihovih granica.
Ključne riječi
Prvi svjetski rat; američki mirovni program; britanski mirovni program; samoodređenje naroda
Hrčak ID:
286454
URI
Datum izdavanja:
31.5.2002.
Posjeta: 335 *