Stručni rad

Zdravstvena njega i rehabilitacija bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta

Ana Tomaš
Josip Vidović
Nikša Matas
Maja Bakić
Ljubica Trogrlić

Sažetak

Poznato je da je u porastu pojavnost cerebrovaskularnih inzulta. U većini razvijenih zemalja cerebrovaskularni inzult je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odmah nakon srčanih i malignih oboljenja. Cerebrovaskularni inzult označava naglo nastali neurološki poremećaj uzro­ kovan poremećajem moždane cirkulacije. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovodi do cerebrovaskularnog inzulta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica i tijela; smetnje s vidom; smetnje govora; motorički deficit; izne­ nadna jaka glavobolja; pojava vrtoglavice; zbunjeno i smeteno stanje.
Prema patofiziološkom uzroku cerebrovaskularni inzult se dijeli u dvije velike skupine, ishemije i hemoragije, a s obzirom na stadij bolesti dvije su skupine cerebrovaskularnog inzulta, inzult u razvoju i dovršeni inzult.
Intenzivna terapija cerebrovaskularnog inzulta sastoji se od općih terapijskih postupaka i specifične terapije. Prevencija ima sve veće težište u suvre­ menom svijetu, a dijelimo je na primarnu i sekundarnu.
Najčešći poremećaji koji se javljaju kod bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta su: hemipareza ili hemiplegija, poremećaji u ponašanju, poreme­ ćaji govora, poremećaji vida, poremećaji seksualnih funkcija i poremećaji mikcije i defekacije.
Provođenje zdravstvene njege kod bolesnika s cerebrovaskularnim inzultom dijeli se na: intezivnu njegu bolesnika, održavanje tjelesnih funkcija i sprječavanje komplikacija, psihološke potrebe, rehabilitaciju unutar bolnice i planiranje otpusta.

Ključne riječi

cerebrovaskularni inzult; proces zdravstvene njege; rehabilitacija

Hrčak ID:

286763

URI

https://hrcak.srce.hr/286763

Datum izdavanja:

12.12.2010.

Posjeta: 1.152 *