Bibliografska, bibliometrijska i scientometrijska analiza znanstvenih časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje od 2010. do 2020. godine

1 Uvod

Ovaj rad predstavlja bibliografsku, bibliometrijsku i scientometrijsku analizu znanstvenih časopisa objavljenih na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Fakultet ima dugogodišnju povijest izdavačke djelatnosti na područjima društveno-humanističkih znanosti i s obzirom na značajan korpus interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih područja i bogatu akademsku produkciju, predstavljanje retrospektivne komparativne analize koja će obuhvatiti časopise s više znanstvenih područja čini se važnim doprinosom tradiciji znanstvenog publiciranja na Fakultetu. Fokus istraživanja je na serijskim publikacijama – znanstvenim časopisima, odnosno mapiranju podataka o autorima i radovima objavljenima u časopisima Fluminensia – časopis za filološka istraživanja Odsjeka za kroatistiku, Psihologijske teme Odsjeka za psihologiju, European Journal of Analytic Philosophy (EuJAP) Odsjeka za filozofiju i Časopis za povijest Zapadne Hrvatske Odsjeka za povijest te analizi metričkih pokazatelja koji se odnose na prikupljene podatke i same časopise. Sukus bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja čine kvantitativne analize informacija u raznim vrstama dokumenata, a u akademskom kontekstu najčešće se primjenjuju za časopise, koji su jedan od najčešće korištenih izvora u ovakvim istraživanjima. Kroz parametre koji definiraju časopis moguće je pratiti produktivnost znanstvenika te razvoj i utjecaj pojedine znanstvene discipline (Mitrović, 2014: 166), a uspješno pozicioniranje časopisa unutar znanstvenog područja uvelike doprinosi renomiranosti autora i kvaliteti institucije na globalnoj razini.

U skladu s gotovo sedamdesetogodišnjom poviješću institucije, nakladnička djelatnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Izdavaštvo FFRI, 2021) iznimno je produktivna te kontinuirano objavljuje znanstvene i stručne monografije, udžbenike i časopise u tiskanom i elektroničkom obliku, no ovo istraživanje ograničilo se na razdoblje od 2010. do 2020. godine i podatke o časopisima koji su dostupni na portalu Hrčak, koji je bio temelj za ekstrakciju istraživačkih podataka. S obzirom na to da obuhvat istraživačkih podataka seže od podataka o autorstvu, koautorstvu, naslovu, vrsti rada, sve do zastupljenosti jezika i pisma, analiza uz bibliometrijski ima i bibliografski karakter. Scientometrijski aspekt čini analiza dostupnih metričkih pokazatelja o časopisima, radovima i autorima indeksiranim u bibliografskim bazama Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus te citatnim bazama Journal Citation Reports (JCR) i Scimago Journal & Country Rank (SJR). Interpretaciji rezultata prethodi teorijski pregled terminologije podkategorija informacijskih znanosti iz područja metrika znanstvenih radova te osvrt na aktualnu problematiku pri vrednovanju znanstvene produktivnosti i ulogu visokoškolske knjižnice kod provedbe bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja.

2 Bibliometrija i scientometrija kao metričke koncepcije znanstvenih radova

Suština suvremene znanstvene komunikacije, produkcije, distribucije i vrednovanja znanstvenih spoznaja temelji se na premisama informacijskih znanosti koje obuhvaćaju više metričkih koncepcija koje je ponekad teško razgraničiti, kako po definicijama i neujednačenim tumačenjima, tako i u primjeni (Hood & Wilson, 2001: 291). Bibliometrija, koja je najstariji pojam za metričke analize, često predstavlja sinonim za ostale metrike (primjerice infometrija, tehnometrija, altmetrija, webometrija) koje se umnožavaju proporcionalno pojavi suvremenih digitalnih alata i komercijalnih bibliografskih i citatnih baza podataka. Prema teoriji povijesti informacijskih znanosti bibliometrija kao praksa evaluacije informacija koristi se već nekoliko stoljeća, dok se pojam bibliometrija počeo upotrebljavati tek u dvadesetom stoljeću – prvi put je upotrijebljen kao bibliometrie u poglavlju knjige naslovljenom Le livre et la mesure – Bibliometrie Paula Otleta (1934). Uz Otleta, autorom pojma smatra se i Alan Pritchard, koji je u članku Statistical Bibliography or Bibliometrics? (1969) pojam statističke bibliografije zamijenio pojmom bibliometrija. Unatoč tomu da korijeni bibliometrije sežu daleko u prošlost i možemo ih povezati čak i s najranijom organizacijom knjižničnih fondova, u suštini to je mlada disciplina koja se temelji na izrazitoj interdisciplinarnosti, s obzirom na to da su metode kojima je definirana primjenjive na sva područja znanosti.

Eksplicitno razgraničenje među metričkim koncepcijama ne postoji, pa tako prema pojedinim autorima (usp. Jokić, 2005: 19-20) bibliometrija predstavlja osnovu scientometriji koja je više usmjerena na društvene aspekte znanosti i promatra znanost kao informacijsko-komunikacijski proces. Scientometrija, za razliku od bibliometrije, u analizama uključuje praktične aspekte znanosti poput istraživačkih praksi, uloge razvoja znanosti i tehnologije u društvu i znanstvenim politikama (Hood & Wilson, 2001: 293). Iako se kao i bibliometrija zasniva na bibliografskim podacima, scientometrija predstavlja širi pojam, jer osim što je objektivnija zbog primjene kvantitativnih podataka, omogućava praćenje razvoja znanstvenih disciplina kroz relacije suradnje među znanstvenicima i citatne analize (Jokić et al., 2012: 11). Utemeljiteljima scientometrije smatraju se Eugene Garfield, čuven po uvođenju prvog znanstvenog citatnog indeksa – Science Citation Indexa (1960) i Derek John de Solla Price, osnivač i glavni urednik renomiranog znanstvenog časopisa Scientometrics (1978) te autor knjige Little science, Big science (1963), koja je preteča suvremenih tehnika za vrednovanje rezultata znanstvenog rada. Pojam scientometrija prvi put je spomenut u knjizi Naukometrija Vassilya V. Nalimova i Zinaide M. Mulchenko (1969) (Hood & Wilson, 2001: 293).

Bibliometrijske i scientometrijske metode evaluacije znanstvenog rada danas su u širokoj uporabi, međutim, egzaktne kvantitativne metode koje su meritum moderne bibliometrije i scientometrije nisu oduvijek bile bespogovorno prihvaćene u znanstvenim zajednicama. Osobito se to odnosi na humanistička i bliska područja društvenih znanosti gdje su pretežito brojčane analize nasuprot kvalitativnim vrednovanjima znanstvenih radova putem peer-review recenzijskih postupaka djelovale ograničavajuće i smatralo se da se znanstveni skepticizam i kriticizam pretvara u simplificirano i naizgled nekritičko prihvaćanje bibliometrijskih podataka (Weingart, 2005: 120). Kako bismo to objasnili treba imati na umu da su prva bibliometrijska vrednovanja bila dostupna samo ograničenom broju zainteresirane znanstvene populacije, no streloviti razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija u potpunosti je promijenio paradigmu valorizacije znanosti, a sve je dodatno unaprijeđeno pojavom digitalnih algoritama i elektroničkih znanstvenih baza, od koji su danas najrelevantnije WoSCC (Clarivate Analytics) i Scopus (Elsevier). Štoviše, broj citata i indeksi postali su presudni mjerni alati za razne svrhe poput apliciranja za domaće i međunarodne projekte, prijave za bespovratna financijska sredstva, statistička i reakreditacijska izvješća te utvrđivanje ranga institucije ili sveučilišta u nacionalnom i međunarodnom okruženju. U konačnici bibliometrijska i scientometrijska izvješća postala su argumenti u značajnim pitanjima znanstvenog okruženja koja se tiču rada i akademske produktivnosti znanstvenika, promocije mladih znanstvenika i napredovanja u znanstvenim zvanjima, kao i u prijeporima za zapošljavanje (Weingart, 2005: 119).

Pregledom bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja časopisa provedenih na području Hrvatske, razvidno je da su istraživanja s područja društvenih i humanističkih znanosti manje zastupljena naspram istraživanja časopisa s područja zdravstvenih, biomedicinskih, biotehničkih, prirodnih i tehničkih znanosti. Analize časopisa s područja društveno-humanističkih znanosti mogu se podijeliti na istraživanja manjeg obuhvata, primjerice Martek, A. i Šute, S. (2010), Švenda-Radeljak, K. (2008), Kesegić, B. i Martek, A. (2011), Romić, K. i Mitrović, G. (2017, 2018), i opsežna istraživanja koja obuhvaćaju raspon od više desetljeća objavljenih časopisa autora Jokić, M. i Zauder, K. (2013), Vejmelka, L. i Švenda Radeljak, K. (2014), Jokić, D. i Bartulović-Barnjak, D. (2014), Radoš, M. (2014) i Jelaska Marijan, Z. (2019).

2.1 Znanstveni časopisi i metrika u znanstvenim bazama podataka

Časopisi su zasigurno najznačajniji format u znanstvenom komuniciranju i respektabilan dio znanstvene aktivnosti zabilježen je upravo u časopisima koji predstavljaju komunikacijski kanal putem kojega se diseminiraju znanstvene informacije i promiče znanstvena spoznaja. Uzlazna putanja publiciranja u časopisima eksponencijalno raste još od sredine dvadesetog stoljeća, za razliku od linearne putanje monografskih publikacija (Meadows, 2000: 88). Posljednjih se desetljeća sve češće propituje opravdanost prikazivanja metričkih pokazatelja časopisa kao instrumenta za mjerenje kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, posebice ako se uzme u obzir heterogenost znanstvenih područja. Međutim, kvaliteta i produktivnost još uvijek se definiraju standardima i kriterijima koji uvjetuju zastupljenost časopisa u relevantnim bazama podataka, a objava rada u časopisu koji je zastupljen i dobro pozicioniran u renomiranoj znanstvenoj bazi već je samo po sebi čimbenik koji govori o stupnju kvalitete rada i jamči vidljivost široj znanstvenoj publici. Iako je i dalje neupitna funkcija časopisa kao službenog medija znanstvene produkcije, zbog ranije navedenog taj se status sve češće komentira, iz čega proizlazi nužnost istraživanja buduće uloge časopisa u svim znanstveno-istraživačkim područjima (Jokić, 2005: 67). Postojeća hrvatska legislativa usklađena je s europskim praksama, a uvjeti za napredovanje znanstvenika utvrđuju se primjenom Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (u daljnjem tekstu: Pravilnik 2017), koji propisuje i definira uvjete za napredovanje u zvanjima za znanstvenike svih znanstvenih područja i u velikom se dijelu oslanja na bibliometrijske podatke iz znanstvenih baza.

Osim što ih obilježava znanstvena multidisciplinarnost i međunarodna rasprostranjenost, baze su najrelevantniji alat za pronalaženje, filtriranje i analizu znanstvenih podatka, imaju integrirane sveobuhvatne metričke i analitičke alate koji uspoređuju i rangiraju podatke unutar znanstvenih područja i na cjelokupnoj razini. Najpoznatiji indikatori potencijalne kvalitete časopisa su metrički pokazatelji faktor odjeka JIF (Journal Impact Factor) i JCI (Journal Citation Indicator) u citatnoj bazi Journal Citation Reports (indikatori se odnose na zastupljenost u citatnim indeksima Web of Science Core Collection)1 te SCImago Journal & Country Rank – SJCR i h-indeks časopisa (indikatori se odnose na zastupljenost u citatnim indeksima baze Scopus). Uz postojeće indikatore baze kontinuirano nadograđuju ponudu metričkih alata za vrednovanje i usporedbu, tako da je trenutno dostupan niz metrika koje su javno vidljive i dostupne zainteresiranoj znanstvenoj javnosti (tablica 1).

Tablica 1. Prikaz inicijalnih metričkih alata u citatnim bazama JCR i SJR

Iako izdavači i vlasnici znanstvenih baza ističu da primjena digitalnih algoritama u izradi bibliometrijskih i scientometrijskih analiza donosi pravedno vrednovanje i stječe se dojam da objava radova u bazama jamči kvalitetu i uzlet znanstvenog napretka, uza sve neupitno pozitivne metodološke doprinose postoje i negativni aspekti koji zbog popularizacije i favoriziranja baza u znanstvenim vrednovanjima ne mogu biti primijećeni dok se pobliže ne analiziraju. U prvom redu može se navesti to da je polazište znanstvenih baza komercijalni pristup i svojevrstan monopolizam, što ponekad dovodi do manipulativnih poduzimanja pri objavi znanstvenih radova i posljedično do neravnopravnosti i nedostatka etičnosti, o čemu se sve više raspravlja unutar znanstvene zajednice. Metodološki i tehnički problemi pojavljuju se i pri obradi velike količine podataka i grešaka u podacima, osobito u multidisciplinarnim područjima, što može utjecati na selektivnost i pristranost prema pojedinim znanstvenim područjima, časopisima ili zemljama (Weingart, 2005: 122). Osim toga, tu je i problematika citiranja, često izražena u nesrazmjeru produkcije publikacija s rezultatima citiranja, pa primjerice citiranost na razini institucije može biti znatno uvećana ponekad i samo jednim znanstvenim radom s velikim brojem citata. Uz to, važno je detektirati i samocitiranje te uzajamno citiranje od strane kolega, kao i publiciranje više inačica istog rada, što također može uvećati broj citata, a da pri tome broj citata nije ekvivalent uvećanoj kvaliteti istraživanja. U novije vrijeme propituje se važnost citiranja kod spominjanja u suvremenim digitalnim formatima poput foruma, blogova i objava na društvenim mrežama te ostalim alternativnim platformama koje često imaju ozbiljan znanstveni diskurs, ali se, primjerice, u hrvatskoj legislativi za vrednovanje znanstvenog rada još uvijek ne priznaju kao relevantan metrički podatak. Opterećeno svojevrsnom komercijalizacijom i politizacijom znanosti, akademsko okruženje prikuplja sve više argumenata koji upućuju na to da je potrebna redefinicija metričkih pokazatelja, kao i primjena više kvalitativnih dokaza u prosudbama (Wouters, 2020: 68). Moguće je da će pozitivne promjene za akademsku zajednicu nastupiti uslijed aktivnog djelovanja mnogobrojnih međunarodnih znanstvenih asocijacija, akademskih udruga i pojedinaca koji sve češće pozivaju na etičnost u znanstvenom publiciranju te potiču znanstvene aktivnosti zasnovane na otvorenosti, nekomercijalnosti i pluralizmu. Primjeri za to su agende za otvorenu znanost, poput Plana S – inicijative za javno objavljivanje znanstvene produkcije financirane javnim sredstvima koju je 2018. godine pokrenula koalicija cOAlition S, međunarodni konzorcij organizacija za financiranje istraživanja i dobrotvornih zaklada pod patronatom Europske komisije. Autori deset načela Leidenskog manifesta (Hicks et al., 2014: 430) napominju da isključivo oslanjanje na metrike u znanosti ne doprinosi unapređenju znanstvenog sustava jer, iako su metrike argumentirane i konstruktivne, često se nepravilno primjenjuju, a uz to, znanstvena evaluacija trebala bi imati širi društveno-ekonomski i kulturni kontekst. Nadalje, jedan od projekata European Cooperation in Science and Technology (COST), interdisciplinarne istraživačke europske mreže, tematizirao je evaluaciju istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti putem akcije European Network for Research Evaluation in the Social Sciences and Humanities ( ENRESSH, COST Action 15137) te upozorio na važnost primjene transparentnijih metoda, pravednije evaluacije i boljeg razumijevanje humanističkog znanstvenog područja. Deklaracija DORA ( Declaration on Research Assessment), dokument međunarodne inicijative pokrenute 2012. godine koji potpisuje više od dvadeset tisuća pojedinaca i organizacija, ističe potrebu unapređenja pristupa ocjenjivanju znanosti te odgovornoj upotrebi metričkih alata i poziva na uključivanje znanstvenika na suradnju pri oblikovanju politike u znanstvenoj evaluaciji na globalnoj razini.

2.1.1 Specifičnosti primjene metrika u humanističkim znanstvenim područjima

Znanstvene kategorije kompleksno su područje i jednoznačna podjela znanstvenih disciplina nije ostvariva čak ni pri upotrebi metričkih alata unutar znanstvenih baza. Pri bibliometrijskim i scientometrijskim analizama često se pretpostavlja da su časopisi s područja egzaktnih znanosti u prednosti, zbog činjenice da su po prirodi stvari radovi s ovih područja bazirani na kvantitativnoj metodologiji, no prema klasifikaciji znanosti i znanstvenim područjima unutar baza ne zaostaju ni časopisi s područja humanističkih znanosti na koje se također mogu primijeniti odgovarajući metrički alati i indikatori (Jokić & Lasić-Lazić, 2015: 201). Međutim, unatoč zastupljenosti humanističkih područja i postojećim metričkim alatima u bazama podataka, pri analizi indeksiranih časopisa vidljiv je nesrazmjer između humanističkih naspram drugih područja znanosti, što se posebice primjećuje u manjim znanstvenim zajednicama poput one u Hrvatskoj. Primjerice, indeksi citatne baze JCR za časopise područja humanističkih znanosti su Arts & Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) za koje se ne izračunava Journal Impact Factor (JIF), prestižni bibliometrijski pokazatelj propisan Pravilnikom. Do prijepora dolazi i zbog klasifikacije znanstvenih područja unutar baza, pa tako neka znanstvena područja koja su prema hrvatskoj klasifikaciji znanosti označena kao pretežito humanistička, u bazama mogu biti svrstana u društvene kategorije, što im onda povećava kvalitativnu prednost s obzirom na to da se za takve časopise u bazi JCR izračunava indikator JIF. Pravilnik također propisuje da najmanje 25% od broja radova potrebnih za izbor u znanstveno zvanje u humanističkim znanostima mora biti ostvareno na temelju radova objavljenih na hrvatskom standardnom jeziku, što unatoč jasnoj i opravdanoj namjeri za očuvanje i promicanje nacionalnog jezičnog identiteta ne ide u prilog znanstvenoj produktivnosti. Primjena nacionalnog umjesto engleskog jezika u znanstvenom publiciranju može dovesti do problema jezične barijere u slučaju stranih recenzenata, potencijalnih korisnika znanstvenog teksta i davatelja citata. Rezultati reprezentativnog istraživanja hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije provedenog za društveno-humanističke znanosti i umjetničko područje (Jokić, 2005: 31) pokazali su višestruko veću citiranost radova na engleskom jeziku. Na problematiku jezika u društvenim i humanističkim znanostima, u kojima su istraživanja učestalije nacionalno angažirana, također su upozorili i autori ranije spomenutog Leidenskog manifesta (Hicks et al., 2015: 430). No, bolje pozicioniranje publikacija na engleskom jeziku nije jedina otežavajuća okolnost za humanistička znanstvena područja jer prijeporne su i vrste publikacija u kojima se objavljuju radovi, s obzirom na to da su citiranja publikacija poput prikaza, sažetaka s konferencija i poglavlja u knjigama još uvijek manjeg opsega u odnosu na citiranja članaka u časopisima. Da područje humanističkih znanosti obilježavaju specifičnosti u znanstvenom komuniciranju, potvrdilo je i istraživanje hrvatskih časopisa iz područja humanističkih znanosti i umjetnosti (Radoš, 2014: 162), kojim je utvrđena mala znanstvena komunikacija u ovim područjima, ali ne kao posljedica manje znanstvene vrijednosti i produktivnosti, nego kao rezultat slabije vidljivosti, nedovoljne prezentacije i nezapaženosti znanstvenih radova.

2.1.2 Uloga visokoškolskih knjižnica i knjižničara

Sa svime navedenim susreću se visokoškolske knjižnice, koje su prema Pravilniku dužne izrađivati Potvrde za napredovanje u znanstvenim zvanjima, a koje sadrže rezultate svih dostupnih metrika pronađenih u bazama prema traženim kriterijima. Potvrde se zatim prilažu opsežnim elaboratima i podnose na razmatranje stručnim povjerenstvima koja utvrđuju (ne)argumentiranost dobivenih rezultata. Važnost knjižničara u razvoju i primjeni bibliometrije oduvijek je prisutna, ali poprimila je nove dimenzije u trenutku kada su njihove institucije počele razmatrati pristup bibliometrijskim resursima (Roemer & Borchardt, 2021: 30). Prikaz znanstvene produktivnosti u dinamičnom akademskom okruženju zahtjevan je posao pri kojemu se usporedo s produciranjem novih znanstvenih radova nerijetko generiraju i nove zadaće za visokoškolske knjižničare, koji tada imaju aktivnu i odgovornu ulogu gatekeepera koji odabiru relevantan podatak. Uz sve navedeno stječe se dojam da visokoškolskom sustavu nužno trebaju stručni, visokoprofilirani stručnjaci u području znanstvene komunikacije pa ne bi bilo suvišno razmisliti o širenju perspektive i pokretanju inicijative za modifikaciju tradicionalnih knjižničarskih zanimanja, što se već uvelike primjenjuje u američkoj knjižničarskoj praksi (Hebrang Grgić, 2016: 293).

3 Metodološki pristup i analiza rezultata

S ciljem prikaza i analize dostupnih pokazatelja o radovima, autorima i časopisima objavljenima u okviru izdavačke djelatnosti Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, metodologija se temelji na podacima prikupljenim iz baze podataka hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu – Hrčak te na analizi bibliometrijskih i scientometrijskih pokazatelja u bazama WoSCC, Scopus i citatnim indeksima JCR i SJR. Analiza je provedena na uzorku od četiri časopisa – Fluminesia, Psihologijske teme, European Journal of Analytic Philosophy i Časopis za povijest Zapadne Hrvatske (tablica 2), obuhvaća razdoblje od 2010. do 2020. godine i bazira se na kvantitativnom pristupu, ne procjenjujući kvalitativan doprinos u okviru predmetnih područja znanosti u kojima su objavljeni radovi u časopisima. Cjelokupna analiza zasnovana je na komparativnom trorazinskom postupku. Prva razina obuhvaća bibliografske karakteristike časopisa, predstavljajući broj radova, vrste autorstva, zastupljene jezike i pisma. Na drugoj razini predstavljeni su bibliometrijski parametri o znanstvenim područjima i kategorijama znanstvenih radova zastupljenima u časopisima. Treća razina je scientometrijska analiza rezultata dostupnih metrika za časopise, radove i autore koji su indeksirani u znanstvenim bazama podataka. Podaci mapirani na portalu Hrčak preuzeti su i statistički obrađeni u Microsoft Excelu te pohranjeni kao skup istraživačkih podataka u institucijskom repozitoriju. Za časopise zastupljene u znanstvenim bazama rezultati nastali rudarenjem podataka predstavljeni su u tabličnim prikazima. U uvodnom dijelu analize časopisi su predstavljeni kratkim povijesno-informativnim osvrtom.

Tablica 2. Usporedni prikaz inicijalnih informacija o časopisima na portalu Hrčak

3.1 Fluminensia (Odsjek za kroatistiku)

Fluminensia: časopis za filološka istraživanja objavljuje Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci (u vrijeme pokretanja Filološki odjel Pedagoškog fakulteta). Časopis se objavljuje neprekidno od 1989. godine i najdugovječniji je časopis na instituciji. Glavni i odgovorni urednik prvog broja bio je Milorad Stojević, a u uredničkom prilogu napominje se kako je naziv časopisa inspiriran Fluminensiom Frana Kurelca te se definiraju područja koja će časopis tematizirati, a to su prije svega znanost o književnosti, lingvistika i filološka istraživanja te znanstvene teme ostalih srodnih područja. Iako je časopis na portal Hrčak uključen 2006. godine, u otvorenom pristupu dostupni su svi brojevi, a dinamika objavljivanja je dva broja po godištu. Uredništvo za recenzentski postupak prihvaća znanstvene radove koji nakon dvostruko slijepe, vanjske i pretežito tuzemne pozitivne recenzije bivaju objavljeni u tekućem sveščiću. Glavna i odgovorna urednica u 2021. godini je Lada Badurina, dok su izvršne urednice Danijela Marot Kiš i Nikolina Palašić. Uz urednice, članove uredništva čini trinaest članova Odsjeka za kroatistiku te sedam članova s inozemnih institucija. Časopis je od 2005. godine zastupljen u bazi WoSCC, a u citatnom indeksu JCR od 2009. godine. U bazi Scopus i SJR citatnom indeksu Fluminensia je zastupljena od 2011. godine.

3.2 Psihologijske teme (Odsjek za psihologiju)

Časopis Psihologijske teme Odsjeka za psihologiju objavljuje znanstvene radove domaćih i stranih autora s područja društvenih znanosti, polje psihologije. Časopis se počeo izdavati kao Godišnjak Zavoda za psihologiju u prosincu 1992. godine i pod tim nazivom objavljena su dva broja. Prema riječima uredništva, časopis je nastao kako bi zamijenio godišnja izvješća o znanstvenom radu, a prvi broj izdan je u nakladi od 300 primjeraka. Glavni urednik bio je Branko Sremec uz urednike Petra Bezinovića i Igora Karduma. Zbog promjene ustrojstvenih naziva na instituciji već 1994. godine mijenja naziv u Godišnjak Odsjeka za psihologiju, a današnji naziv Psihologijske teme časopis nosi od dvobroja 6/7, iz 1997./98. godine. Glavna urednica prvih Psihologijskih tema bila je Jasna Hudek-Knežević, uz urednike Igora Karduma i Vladimira Takšića. Časopis je uključen na portal Hrčak 2006. godine, gdje su dostupni brojevi od 2003. godine, a od 2011. godine objavljuje se u obimu od tri broja po godištu. Prema podacima impressuma časopis objavljuje izvorne znanstvene i pregledne radove te kratka izvješća s područja psihologije, nakon što prođu vanjsku, dvostruko slijepu tuzemnu i/ili inozemnu pozitivnu recenziju. Dužnost glavne urednice u 2021. godini obnašala je Tamara Mohorić, uz savjetnicu Barbaru Kalebić Maglicu i izvršnu urednicu Barbaru Rončević Zubković. Uredništvo broji šesnaest članova s matične i međunarodnih institucija. Časopis je od 2009. godine zastupljen u bazi Scopus te citatnom indeksu SJR.

3.3 European Journal of Analytic Philosophy (EUJAP) (Odsjek za filozofiju)

Odsjek za filozofiju pokrenuo je 2005. godine objavljivanje časopisa European Journal of Analytic Philosophy ( EUJAP). Od samih početaka časopis je izrazito međunarodno orijentiran, što je vidljivo i po sastavu uredništva, pa je tako u prvom broju glavna urednica Carla Bagnoli, uz pomoćnu urednicu Snježanu Prijić-Samaržiju i izvršne urednice Clotilde Calabi i Majdu Trobok. Urednički odbor činilo je trinaest članova, od kojih su samo dva člana pripadala matičnoj instituciji. Na portal Hrčak časopis je postavljen 2010. godine, gdje su dostupni svi do sada objavljeni brojevi. Časopis objavljuje izvorne znanstvene radove s područja filozofije, isključivo na engleskom jeziku. Recenzija koju prolaze radovi je dvostruko slijepa vanjska recenzija, pretežno inozemna, a časopis se izdaje u dinamici od dva broja po godini. Uredništvo u 2021. godini čine Marko Jurjako kao glavni urednik i pomoćni urednici Viktor Ivanković i Lovro Savić te administrativna asistentica Mia Biturajac. Urednički odbor čini devet znanstvenika, od kojih troje pripadaju Odsjeku za filozofiju.

3.4 Časopis za povijest Zapadne Hrvatske (Odsjek za povijest)

Časopis za povijest Zapadne Hrvatske pokrenut je 2006. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. Uredništvo se sastojalo od dva urednička kolegija – domaćega, u sastavu od pet članova s Majom Ćutić-Gorup i Darkom Dukovskim s institucije, te međunarodnog, u čijem su sastavu bila tri člana. U prvom godištu tiskan je jedan broj u nakladi od 250 primjeraka. Nakon toga, časopis u razdoblju od 2007. do 2012. godine izlazi kao dvobroj, a od 2013. godine časopis se vraća dinamici objavljivanja od jednog broja godišnje. Za objavu u časopisu znanstveni radovi moraju dobiti pozitivnu ocjenu pri vanjskoj, dvostruko slijepoj, podjednako tuzemnoj i inozemnoj recenziji. Uredništvo u 2021. godini čine Andrea Roknić Bežanić uz još pet članova s institucije te međunarodni urednički odbor u sastavu od dvadeset i devet članova, od kojih je pet s matične institucije.

4 Rezultati analize i interpretacija

4.1 Broj radova, vrste autorstava, zastupljenost jezika i pisma

S bibliometrijskog aspekta parametar broja radova najčešće se primjenjuje sa svrhom praćenja porasta literature te kao pokazatelj aktivnosti u nekom znanstvenom području, dok se pri tome treba zasnivati na reprezentativnom uzorku kako bi se dobili relevantni rezultati (Jokić, 2005: 78). Analizom ukupnog broja radova (tablica 3) u promatranom razdoblju dobiva se podatak da je najveći broj radova zastupljen u časopisu Fluminensia (42%), zatim slijede Psihologijske teme (32%), EUJAP (14%) i Časopis za povijest Zapadne Hrvatske (12%). Promatramo li broj sveščića prednjače Psihologijske teme, iako Fluminesia ima najveći udio u prosjeku broja radova po sveščiću i medijanu radova. Kod ovog prikaza treba napomenuti da su uz znanstvene u obzir uzete i sve ostale vrste radova poput uvodnika i prikaza, a ne isključivo znanstveni radovi, koji su u nastavku detaljnije obrađeni bibliometrijskom analizom.

Tablica 3. Analiza broja radova u promatranom razdoblju

Autorstva i koautorstva (tablica 4) razvrstana su i prikazana u šest kategorija na osnovi atributa autora s obzirom na pripadnost institucijskoj, domaćoj ili inozemnoj znanstvenoj zajednici. Uobičajeno je da se u ovakvim analizama prikazuje prosječan broj radova po autoru, no zbog značajnog broja radova s višestrukim autorstvom ne bi bilo moguće dobiti relevantne rezultate te je polazište za analizu autorstva bila zastupljenost radova u navedenim kategorijama. Prema podacima je vidljivo da je najviše radova samostalnih autora s institucije prisutno u časopisu Fluminensia (29%), dok je s druge strane, u tom časopisu najprisutnije i vanjsko autorstvo (60%). Analogno tome, Časopis za povijest Zapadne Hrvatske ima 24% radova autora s institucije i 44% radova autora izvan institucije. Koautorski radovi najbrojniji su kod radova časopisa Psihologijske teme bilo da se radi o koautorstvu na instituciji (9%) ili suradnji s domaćim autorima (5%). Koautorstvo sa stranim autorima najzastupljenije je kod radova časopisa EUJAP (3%), a ovaj časopis također prednjači s brojem radova stranih autora (82%).

Tablica 4. Analiza vrste autorstava

Prema obrađenim podacima o jeziku i pismu (tablica 5) uzimajući u obzir sva četiri časopisa vidljivo je da je većina radova pisana latinicom, dok Fluminensia ima dva rada na ćirilici, što nije neuobičajeno s obzirom na filološku orijentaciju časopisa. Tome u prilog govore i podaci o jeziku koji pokazuju da je u Fluminensiji čak 92% radova napisano na hrvatskom jeziku, dok je 5% radova na engleskom i 3% radova na ostalim jezicima. U časopisu EUJAP radovi su u potpunosti na engleskom jeziku, a ako se uz to uzme u obzir i podatak o autorstvu iz prethodnog poglavlja o čak 82% stranih autora, jasno je da je politika uredništva usmjerena ka međunarodnoj perspektivi. S druge strane, časopis Psihologijske teme ima podjednak broj radova na engleskom (52%) i na hrvatskom jeziku (48%). Razmatrajući podatak o 42% stranih autora, može se zaključiti da domaći autori uglavnom pišu radove na hrvatskom jeziku, uz manji broj radova na engleskom, dok kod stranog autorstva u potpunosti prevladava engleski jezik. Časopis za povijest Zapadne Hrvatske ima 66% radova na hrvatskom jeziku, dok su ostali radovi na engleskom (28%) te na ostalim jezicima (6%).

Tablica 5. Analiza pisma, jezika i jezika sažetka

4.2 Bibliometrijska analiza vrsta radova

Bibliometrijskom analizom (tablica 6) obuhvaćeno je sedam kategorija radova koje su zastupljene u uzorku promatranih časopisa i preuzete iz baze Hrčak. Svrstavanje rada u visoko-znanstvene, stručne ili popularno-znanstvene kategorije odgovornost je recenzenata i uredništava, pa iako postoje opće prihvaćene kategorije znanstvenih i stručnih radova, preporuka je da uredništva u uputama autorima i recenzentima točno definiraju što čini koju vrstu rada (Hebrang Grgić, 2016: 127). Strogo razgraničenje među vrstama znanstvenih radova nije definirano hrvatskom legislativom, pa tako primjerice dokument MZOS-a Kriteriji za financijsku potporu znanstvenim časopisima (MZOS, 2021) navodi da u znanstvenom časopisu treba biti zastupljeno 60% radova znanstvene klasifikacije, a taj dio čine znanstveni članci, prethodna priopćenja i pregledni radovi, dok stručni dio čine stručni radovi, recenzije i prikazi. Pri utvrđivanju kategorije radova ponovno se postavlja pitanje vrednovanja i izjednačavanja humanističkih s ostalim područjima znanosti, jer recenzije i prikazi su vrste radova koji pripadaju uobičajenoj znanstvenoj komunikaciji u ovom znanstvenom području. Potvrđuju to i visoki postoci recenzija i prikaza u časopisu Fluminensia (30%) te Časopisu za povijest Zapadne Hrvatske (25%). Radi detaljnije analize grafičkim su prikazom (slika 1) istaknute kategorije iz opsega znanstvenih radova bez stručnih i ostalih vrsta radova te je uočeno kako najveći dio radova ove vrste publiciraju časopisi Psihologijske teme (97%) i EUJAP (90%). Kategorija izvornog znanstvenog članka (slika 2) najzastupljenija je u časopisu EUJAP (38%) i u Psihologijskim temama (36%).

Tablica 6. Analiza vrsta radova

[CHART]

Slika 1. Vrste znanstvenih radova

[CHART]

Slika 2. Kategorija Izvorni znanstveni članak

4.3 Scientometrijska analiza za časopise zastupljene u znanstvenim bazama

Kako je ranije navedeno, najutjecajnije multidisciplinarne znanstvene baze prema kojima se oblikuju pokazatelji o časopisima su bibliografske baze WoSCC, utemeljena na Science Citation Index-u E. Garfielda, te baza Scopus, koja se na tržištu pojavila 2004. godine (Macan & Petrak, 2015: 42). Bibliografski podaci sadržani u bazama predstavljaju značajan korpus međunarodnih znanstvenih informacija na temelju kojih indeksne baze JCR i SJR donose citatne analize i omogućavaju scientometrijsku obradu. Od časopisa koji su predmet ovoga rada u znanstvenoj bazi WoSCC i citatnom indeksu JCR zastupljen je časopis Fluminensia, koji je uz Psihologijske teme zastupljen i u bazi Scopus te citatnom indeksu SJR. Upotrebom dostupnih scientometrijskih alata analizirani su metrički podaci o broju radova, najproduktivnijim autorima, citiranost i h-indeks radova, podaci o časopisima, citiranost i h-indeks časopisa te pozicioniranje časopisa unutar znanstvenog područja.

4.3.1. WoSCC i Journal Citation Reports

Časopis Fluminensia u bazu WoSCC uključen je 2005. godine. Pretragom i selektiranjem radova za razdoblje od 2010. do 2020. godine dobiven je 391 rad. Strukturu navedenih radova čine articles (237), book reviews (106), review articles (24), editorial materials (23), corrections (1). Autori s najvećim brojem radova su Morić-Mohorovičić, B. (10), Potočnjak, S. (9), Durić, D. (7), Zubčić, S. (7) i Mijatović, A. (6). Citatna analiza (slika 3) za predmetno razdoblje pokazuje da je 80 radova citirano 139 puta, dok h-indeks ukupnih radova iznosi 5. Najcitiraniji rad je Prostorni prijedlozi i prefiksi u hrvatskome jeziku. Kognitivnosemantička analiza ( Croatian spatial prepostitions and prefixes. A cognitive semantic analysis), autorica Brale-Vukanović, M. i Rubinić, N. (2011), citiran devet puta.

Slika 3. Fluminensia – citatna analiza radova u WoSCC

U citatnoj bazi Journal Citation Reports Fluminensia je indeksirana u citatnom indeksu Emerging Sources Citation Index (ESCI), u znanstvenoj kategoriji Language & Linguistics. Kao što je ranije spomenuto, za časopise indeksirane u ESCI ne izračunava se Journal Impact Factor (JIF), a od lipnja 2021. godine Clarivate Analytics uvodi novi metrički pokazatelj Journal Citation Indicator (JCI), koji izračunava citiranost publikacija unutar posljednje tri godine te tako omogućava ujednačenu i brojniju citiranost za sve zastupljene časopise. JCI za 2020. godinu za časopis Fluminensia iznosi 0,18 i smješten je u treću kvartilu (Q3), dok broj ukupnih citata iznosi 40. Časopis je pozicioniran na 267 mjestu od ukupno 360 unutar kategorije Language & Linguistics. Preporuka baze je da se za procjenu utjecaja časopisa JCI koristi kao nadopuna drugim metrikama.

4.3.2 Scopus i Scimago Journal & Country Rank

Časopis Fluminensia u bazu Scopus uključen je 2011. godine. Pretragom radova objavljenih u časopisu Fluminensia te selektiranjem na razdoblje od 2010. do 2020. dobiveno je 250 radova. Strukturu zastupljenih radova čine article (174), review (69), editorial (3), conference paper (2), erratum (1), note (1). Autori s najvećim brojem radova su Durić, D. (3), Miloš, B. (3) i Stolac, D. (3). Ne računajući samocitate, radovi su u promatranom razdoblju citirani 95 puta. Najcitiraniji rad je također kao i u WoSCC bazi rad autorica Brale-Vukanović, M. i Rubinić, N. (2011), citiran osam puta. H-indeks radova iznosi 4.

Slika 4. Fluminensia – citatna analiza radova u Scopusu

Časopis Psihologijske teme u bazu Scopus uključen je 2009. godine. Pretragom radova objavljenih u bazi te selektiranjem na razdoblje od 2010. do 2020. godine dobivena su 304 rada. Prema strukturi radova u bazi je navedeno article (278), review (20), editorial (5), note (1). Najproduktivniji autori su Kardum, I. (14), Bajšanski, I. (9), Krapić, N. (7), Hudek-Knežević, J. (6) te Penezić, Z., (5), Takšić, V. (5), Tkalčić, M. (5) i Žauhar, V. (5). Citatna analiza radova pokazuje da su u promatranom razdoblju, isključivši samocitate, radovi citirani 742 puta. H-indeks radova iznosi 16. Najcitiraniji rad je Swearing: A biopsychosocial perspective autora Vingerhoets A. J. J. M., Bylsma L. M. i de Vlam C., citiran 35 puta.

Slika 5. Psihologijske teme – citatna analiza radova u Scopusu

Prikaz usporednih scientometrijskih podataka za 2020. godinu u citatnoj bazi SJR (tablica 7 i slika 6) ilustrira razlike u znanstvenoj produktivnosti ova dva časopisa, no to možemo objasniti ranije spomenutom problematikom pri vrednovanju humanističkih naspram ostalih znanstvenih disciplina te ide u prilog tvrdnjama da u pojedinim znanstvenim područjima broj citata i h-indeks nisu vjerodostojna mjerila kojima se može utvrditi stvarna znanstvena uspješnost. Časopis Fluminesia indeksiran je u znanstvenim područjima Arts and Humanities i Social Sciences te tri predmetne kategorije koje su razvrstane u kvartilama Q2 i Q3. Psihologijske teme indeksirane su u znanstvenom području Psychology i tri predmetne kategorije razvrstane u Q3 kvartili. H-indeks časopisa, za koji smo ranije utvrdili da je jedan od najznačajnijih pokazatelja kvalitete znanstvene produkcije, kao i SCImago Journal Rank značajno su utjecajniji kod Psihologijskih tema. Kako SJR algoritam izračunava citate tako da pridaje veću važnost citatima iz časopisa s većim SJR-om (Macan & Petrak, 2015: 49), možemo zaključiti da ova prednost i nije tako neočekivana. No, promatramo li pokazatelj SNIP, metrički pokazatelj o časopisu koji ujednačava procjenu utjecaja časopisa između različitih znanstvenih područja, vidljivo je da su časopisi gotovo izjednačeni. SNIP indikator preuzet je iz baze Scopus i ne nalazi se u SJR citatnim analizama.

Tablica 7. Usporedna analiza časopisa – SJR

Slika 6. Usporedni prikaz Fluminensia – Psihologijske teme , SJR

Vizualizacija bibliometrijske mreže (slika 7) bazirane na bibliografskim podacima mapiranih ključnih riječi za oba časopisa u bazi Scopus prikazuje da su, unatoč tome što se radi o različitim znanstvenim područjima, radovi ipak u nekoj mjeri konceptualno povezani.

Slika 7. Bibliometrijska mreža ključnih riječi, Fluminensia – Psihologijske teme

5 Zaključno

Bibliografski, bibliometrijski i scientometrijski prikaz časopisa objavljenih na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvatio je razdoblje od 2010. do 2020. godine i dotaknuo se povijesnih, teorijskih i praktičnih značajki vrednovanja znanstvenog publiciranja. Bibliografska analiza bazirala se na usporednim podacima preuzetim iz baze Hrčak, dok je za časopise za koje je to bilo moguće izvršena bibliometrijska i scientometrijska analiza temeljem elektroničkih metrika koje pružaju znanstvene baze WoSCC i Scopus. Prikaz je objedinio časopise s različitih znanstvenih područja, a s obzirom na to da se radi o relativno malom promatranom uzorku i na činjenicu da dio časopisa nije zastupljen u znanstvenim bazama, kriteriji analize prilagođeni su dostupnim izvorima. Dobiveni rezultati mogu koristiti znanstvenicima pojedincima, lokalnoj, ali i globalnoj znanstvenoj zajednici, stoga možemo zaključiti da vrijednost ovakvih i sličnih prikaza nije zanemariva, barem u informacijsko-dokumentacijskom smislu. Nadalje, zaključak je da objektivne bibliometrijske i scientometrijske analize zahtijevaju najmanje osnovnu znanstvenu pismenost (engl. scientific literacy), kako bi se ispravno prezentirali složeni kvantitativni pokazatelji za prosudbu znanstvene kvalitete. Nesumnjivo se može potvrditi da je ogroman doprinos bibliometrije procesu globalne komunikacije u znanosti neupitan, no samo uz nadopunu s recenzijama i iskustvom u sagledavanju šire analize, ona može biti zadovoljavajući kriterij (Weingart, 2005: 124). Znanstvena evaluacija koja će se temeljiti na načelima međudjelovanja između kvalitativne stručne prosudbe i kvantitativnih pokazatelja temeljenih na citatima zasigurno će predstavljati važan napredak u praksi vrednovanja znanstvene produktivnosti (Wouters, 2020: 71). Ukazano je i na problematiku sveprisutne primjene istih metrika i alata za vrednovanje različitih znanstvenih područja te na monopolizaciju i ekonomske aspekte vrednovanja znanstvenog rada, što je nužno preispitati i s etičkog gledišta. Pozornost je skrenuta i na pitanja komercijalizacije i cijenu znanosti, jer mnogi dionici akademskog okruženja složit će se da kvaliteta znanstvenog istraživanja ne može biti uvećana komercijalizacijom znanstvenog izdavaštva koja je danas na snazi i koja predstavlja globalnu prijetnju znanstvenom sustavu (Stojanovski, 2020: 71). Zaključna misao je da smjernice za produktivno znanstveno publiciranje treba tražiti prije svega u primjeni kvalitativne selekcije radova s jasno iskazanim i objektivnim kriterijima vrednovanja te prilagodbi uređivačkih politika časopisa, kao i usklađivanjem institucijskih i nacionalnih politika s postojećim evolucijskim procesima u znanstvenom univerzumu.

1 Introduction

This paper presents a bibliographic, bibliometric, and scientometric analysis of scientific journals published at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka in the period from 2010 to 2020. The Faculty has a long history of publishing in the fields of social sciences and humanities and given the significant corpus of interdisciplinary scientific research fields and rich academic production, the presentation of a retrospective comparative analysis that will include journals from several scientific fields seems an important contribution to the tradition of scientific publishing at the Faculty. The focus of the research is on serial publications – scientific journals, i.e., mapping of data on authors and articles published in Fluminensia – Journal of Philological Research published by the Department of Croatian Studies, Psychological Topics published by the Department of Psychology, European Journal of Analytical Philosophy (EuJAP) published by the Department of Philosophy, and West Croatian History Journal published by the Department of History as well as analysis of metric indicators related to the collected data and the journals themselves. The essence of bibliometric and scientometric research consists of quantitative analyses of information in various types of documents, and in the academic context they are most often applied to journals, which are one of most frequently used sources in such research. Using the parameters that define the journal, it is possible to monitor the productivity of scientists and the development and impact of a particular scientific discipline (Mitrović, 2014: 166), also the successful positioning of the journal within the scientific field greatly contributes to the reputation of the author and the quality of the institution on a global level.

In accordance with the almost seventy-year long history of the institution, the publishing activity of the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka (FFRI Publishing, 2021) is extremely productive and continuously publishes scientific and professional monographs, textbooks, and journals in printed and electronic form, but this research has been limited to the period from 2010 to 2020 and data on journals available on the Hrčak portal, which was the basis for the extraction of research data. Considering that the scope of research data ranges from data on authorship, co-authorship, title, and type of article to the representation of language and script, the analysis has bibliometric and bibliographic characteristics as well. The scientometric aspect is the analysis of available metrics on journals, articles, and authors indexed in the bibliographic databases Web of Science Core Collection (WoSCC) and Scopus, as well as the citation databases Journal Citation Reports (JCR) and Scimago Journal & Country Rank (SJR). Interpretation of the results is preceded by a theoretical overview of the terminology of subcategories of information sciences in the field of metrics of scientific articles, a review of current issues in evaluating scientific productivity, and the role of academic library in conducting bibliometric and scientometric research.

2 Bibliometrics and scientometry as metric conceptions of scientific articles

The essence of modern scientific communication, production, distribution, and evaluation of scientific knowledge is based on the premises of information sciences that encompass multiple metric concepts that are sometimes difficult to distinguish, whether by definitions, inconsistent interpretations as well as application (Hood & Wilson, 2001: 291). Bibliometrics, which is the oldest term for metric analysis, is often synonymous with other metrics (e.g. , infometry, technometry, altmetry, webometry) that multiply in proportion to the emergence of modern digital tools and commercial bibliographic and citation databases. According to the theory of the history of information sciences , bibliometrics has been used as a practice of evaluating information for several centuries, while the term bibliometrics began to be used only in the twentieth century – used for the first time as bibliometrie in a chapter of the book titled Le Livre et la Mesure – Bibliometrie by Paul Otlet (1934). Along with Otlet, the author of the term is also considered to be Alan Pritchard, who replaced the notion of statistical bibliography with the notion of bibliometrics in the article Statistical Bibliography or Bibliometrics? (1969) . Despite the roots of bibliometrics dating far back in the past and the probability of them being related to the earliest organisation of library collections, it is essentially a young discipline based on strong interdisciplinarity, given that the methods defining it are applicable to all fields of science.

There is no explicit distinction between metric conceptions, so according to some authors (cf. Jokić, 2005: 19-20) bibliometrics presents the basis of scientometry, which is more focused on the social aspects of science and views science as an information and communication process. Scientometry, unlike bibliometrics, includes practical aspects of science in analyses such as research practices, the role of science, and technology development in society and science policies (Hood & Wilson, 2001: 293). Although, like bibliometrics, it is based on bibliographic data, scientometry is a broader term because, in addition to being more objective due to the application of quantitative data, it allows monitoring of the development of scientific disciplines through relations of cooperation between scientists and citation analysis (Jokić et al., 2012: 11). The founders of scientometry are considered to be Eugene Garfield, famous for the introduction of the first scientific citation index – the Science Citation Index (1960) and Derek John de Solla Price, founder and editor-in-chief of the renowned scientific journal Scientometrics (1978) and author of the book Little Science, Big Science (1963), which is the forerunner of modern techniques for evaluating the results of scientific work. The concept of scientometry was first mentioned in the book Naukometrija by Vassily V. Nalimov and Zinaida M. Mulchenko (1969) (Hood & Wilson, 2001: 293).

Bibliometric and scientometric methods of evaluation of scientific work are in wide use today, however, the exact quantitative methods that are the core of modern bibliometrics and scientometry have not always been unquestioningly accepted in scientific communities. This is especially true in the humanities and related fields of social sciences, where predominantly numerical analyses versus qualitative evaluations of scientific papers through peer-review procedures seemed restrictive and scientific scepticism and criticism were viewed as being gradually replaced by simplified and seemingly uncritical acceptance of bibliometric data (Weingart, 2005: 120). To explain this, it should be borne in mind that the first bibliometric evaluations were available only to a limited part of interested scientific population, but the rapid development of information and communication technologies has completely changed the paradigm of science valorisation, all of which was additionally enhanced by the emergence of digital algorithms and electronic scientific databases, of which the most relevant today are WoSCC (Clarivate Analytics) and Scopus (Elsevier). Moreover, the number of citations and indices have become crucial measurement tools for various purposes such as applying for domestic and international projects, grant applications, statistical and re-accreditation reports, and determining the rank of an institution or university in the national and international environment. Ultimately, bibliometric and scientometric reports have become arguments in significant issues of the scientific environment concerning the work and academic productivity of scientists, the promotion of young scientists, and advancement in scientific professions as well as employment disputes (Weingart, 2005: 119).

An overview of bibliometric and scientometric research of journals conducted in Croatia shows that research in the field of social sciences and humanities is less represented compared to research in the field of health, biomedical, biotechnical, natural, and technical sciences. Analyses of journals in the field of social sciences and humanities can be divided into smaller-scale research, for example Martek, A. and Šute, S. (2010), Švenda-Radeljak, K. (2008), Kesegić, B. and Martek, A. (2011), Romić, K. and Mitrović, G. (2017, 2018), and extensive research covering a range of decades of published journals by Jokić, M. and Zauder, K. (2013), Vejmelka, L. and Švenda Radeljak , K. (2014), Jokić, D. and Bartulović-Barnjak, D. (2014), Radoš, M. (2014), and Jelaska Marijan, Z. (2019).

2.1 Scientific journals and metrics in scientific databases

Journals are certainly the most important format in scientific communication and a respectable part of scientific activity has been recorded particularly in journals, which represent a communication channel through which scientific information is disseminated and scientific knowledge is promoted. The upward trajectory of journal publishing has been growing exponentially since the middle of the twentieth century, in contrast to the linear trajectory of monographic publications (Meadows, 2000: 88). The justification for presenting metric indicators of journals as an instrument for measuring the quality of scientific research has been increasingly questioned in recent decades, especially if the heterogeneity of scientific fields is considered. However, quality and productivity are still defined by standards and criteria that condition the representation of journals in relevant databases, so the publication of a paper in a journal that is represented and well positioned in a reputable scientific base is by itself a factor that speaks to the degree of quality and guarantees visibility to a wider scientific audience. Although the function of the journal as the official medium of scientific production is still unquestionable, due to the above, this status is increasingly commented on, which implicates the necessity of research into the future role of journals in all scientific research fields (Jokić, 2005: 67). The existing Croatian legislation is harmonized with European practices, and the conditions for the advancement of scientists are determined by the application of the Ordinance on the Conditions for Election to Scientific Titles (hereinafter: the Ordinance 2017), which prescribes and defines the conditions for promotion of scientists in all scientific fields and greatly relies on bibliometric data from scientific databases.

In addition to being characterized by scientific multidisciplinarity and international distribution, databases are the most relevant tool for finding, filtering, and analysing scientific data, as they have integrated comprehensive metric and analytical tools that compare and rank data within scientific fields and on the overall level. The most well-known indicators of the potential quality of the journal are the metric indicators JIF ( Journal Impact Factor) and JCI ( Journal Citation Indicator) in the citation database Journal Citation Reports (indicators refer to the representation in the citation indices of the Web of Science Core Collection ),2 SCImago Journal & Country Rank – SJCR and h-index of the journal (indicators refer to the representation in the citation indices of the Scopus database). In addition to the existing indicators, the databases are continuously upgrading the offer of metric tools for evaluation and comparison, so that several types of metrics are currently available that are publicly visible and available to the interested scientific public (Table 1).

Table 1. Presentation of initial metric tools in JCR and SJR citation databases

Although publishers and owners of scientific databases point out that the application of digital algorithms in bibliometric and scientometric analyses provides a fair evaluation and gives the impression that the publication of papers in databases guarantees the quality and rise of scientific progress, with all the unquestionable positive methodological contributions there are also negative aspects which, due to popularisation and favouritism od databases in scientific evaluations, cannot be detected until they are analysed more closely. To start with, it can be stated that the postulate of scientific bases is the commercial approach and a sort of monopoly, which sometimes leads to manipulative actions in publishing scientific papers and consequently to inequality and lack of ethics, which is increasingly being discussed within the scientific community. Methodological and technical problems also arise when processing large amounts of data and data errors, especially in multidisciplinary fields, which can affect selectivity and bias towards certain scientific fields, journals, or countries (Weingart, 2005: 122). In addition, there is the issue of citations, often expressed in the disproportion of the production of publications with the results, so, for example, citations at the institution level can be significantly increased sometimes by just one scientific paper with many citations. In addition, it is important to detect self-citation and mutual citation by colleagues, as well as publishing several versions of the same paper, which can also increase the number of citations, without the number of citations being equivalent to increased research quality. Recently, the importance of citations when referring to modern digital formats such as forums, blogs, and posts on social networks and other alternative platforms is being discussed, since they often have a serious scientific discourse, but, for instance, are not yet recognized in Croatian legislation as relevant metric data for the evaluation of scientific work. Burdened by a kind of commercialisation and politicisation of science, the academic environment gathers more and more arguments that suggest a redefinition of metric indicators, as well as the application of more qualitative evidence in judgments (Wouters, 2020: 68). It is possible that positive changes for the academic community will occur due to the active effort of many international scientific associations, academic associations, and individuals who increasingly call for ethics in scientific publishing and encourage scientific activities based on openness, non-commercialism, and pluralism. Examples of this are open science agendas, such as Plan S – an initiative for public disclosure of publicly funded scientific productions launched in 2018 by the coalition cOAlition S, an international consortium of research funding organisations and charitable foundations under the patronage of the European Commission. The authors of the ten principles of the Leiden Manifesto (Hicks et al., 2014: 430) note that relying solely on metrics in science does not contribute to the improvement of the scientific system because, although metrics are argumentative and constructive, they are often incorrectly applied and, in addition, scientific evaluation should have a broader socio-economic and cultural context. Furthermore, one of the projects of the European Cooperation in Science and Technology (COST), an interdisciplinary European research network, focused on the evaluation of research in the field of social sciences and humanities through the action European Network for Research Evaluation in the Social Sciences and Humanities ( ENRESSH, COST Action 15137) and warned of the importance of applying more transparent methods, fairer evaluation, and a better understanding of the humanities scientific field. The DORA declaration ( Declaration on Research Assessment), a document of an international initiative launched in 2012 signed by more than 20,000 individuals and organisations, highlights the need to improve access to science assessment and the responsible use of metric tools and calls for scientists to cooperate in shaping policies in scientific evaluation on a global level.

2.1.1 Specifics of the application of metrics in humanities scientific fields

Scientific categories are a complex subject, so the unambiguous division of scientific disciplines is not achievable even when using metric tools within scientific databases. In bibliometric and scientometric analyses it is often assumed that journals in the field of exact sciences have an advantage, considering that articles from these fields are based on quantitative methodology by their nature, however, classification of sciences and scientific fields in databases for journals in the field of humanities is up to par and appropriate metric tools and indicators can also be applied to those journals. (Jokić & Lasić-Lazić, 2015: 201). Nevertheless, despite the representation of humanities and existing metric tools in databases, the analysis of indexed journals shows a disparity between humanities compared to other fields of science, which is especially noticeable in smaller scientific communities such as in Croatia. For example, the JCR citation database indices for humanities journals are the Arts & Humanities Citation Index (AHCI) and the Emerging Sources Citation Index (ESCI) for which the Journal Impact Factor (JIF), a prestigious bibliometric indicator prescribed by the Ordinance 2017, is not calculated. Disputes also arise over the classification of scientific fields within databases, so that some scientific fields that are marked as predominantly humanistic according to the Croatian classification of sciences can be classified into social science categories in databases, which then increases their qualitative advantage, given that the JIF indicator for journals in the latter category is calculated in the JCR database. The Ordinance 2017 also stipulates that at least 25% of the number of papers required for election to the scientific title in the humanities must be based on papers published in the Croatian standard language, which despite a clear and justified intention to preserve and promote national linguistic identity is not conducive to scientific productivity. The use of a national language instead of English in scientific publishing can lead to language barrier problems in the case of international reviewers, potential users of the scientific text, and citation providers. The results of a representative research of Croatian national and international scientific production conducted for the social sciences and humanities and the arts fields (Jokić, 2005: 31) showed a much higher citation of papers in English. The issue of language in the social sciences and humanities, in which research is more frequently nationally engaged, has also been pointed out by the authors of the afore-mentioned Leiden Manifesto (Hicks et al., 2015: 430). However, better positioning of publications in English is not the only aggravating circumstance for the humanities, because the types of publications in which papers are published are also controversial, given that citations to publications such as book reviews, conference abstracts and book chapters are still less frequent in relation to citations of articles in journals. That the field of humanities is characterized by specifics in scientific communication was confirmed by a study of Croatian journals in the fields of humanities and arts (Radoš, 2014: 162), which found little scientific communication in these fields, but not because of lower scientific value and productivity, but because of poor visibility, insufficient presentation, and unnoticed scientific articles.

2.1.2 The role of academic libraries and librarians

All the forementioned circumstances are encountered by academic libraries, which are obliged to prepare Certificates for Advancement in Scientific Titles, according to the Ordinance 2017, and which contain the results of all available metrics found in databases according to the required criteria. The certificates are then attached to extensive documentation on scientific work and submitted for consideration to expert commissions that determine the (non)-validity of the obtained results. The importance of librarians in the development and application of bibliometrics has always been present, but it has taken on new dimensions at a time when their institutions have begun to consider access to bibliometric resources (Roemer & Borchardt, 2021: 30). Presenting scientific productivity in a dynamic academic environment is a demanding job in which, in addition to production of new scientific papers, new tasks are often generated for academic librarians, who then have an active and responsible role as gatekeepers who select relevant data. In addition to all the above, one gets the impression that the higher education system necessarily needs professional, highly profiled experts in the field of scientific communication, so it would not be superfluous to consider broadening the perspective and launching an initiative to modify traditional librarianship professions, which is already applied in American librarian practice (Hebrang Grgić, 2016: 293).

3 Methodological approach and results analysis

With the aim of presenting and analysing available indicators on articles, authors and journals published within the publishing activity of the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, the methodology is based on data collected from the database of Croatian scientific and professional journals in open access – Hrčak portal, as well as on analysis of bibliometric and scientometric indicators in WoSCC and Scopus databases and JCR and SJR citation indices. The analysis was conducted on a sample of four journals – Fluminesia, Psychological Topics, European Journal of Analytic Philosophy and West Croatian History Journal (Table 2), covers the period from 2010 to 2020 and is based on a quantitative approach, without assessing the qualitative contribution within the subject fields of science in which papers have been published in journals. The entire analysis is based on a comparative three-level procedure. The first level covers the bibliographic characteristics of the journal, presenting the number of articles, types of authorship, languages and scripts represented. At the second level, bibliometric parameters on scientific fields and categories of scientific articles represented in journals are presented. The third level is scientometric analysis of the results of available metrics for journals, articles, and authors that are indexed in scientific databases. Data mapped on the Hrčak portal was downloaded and statistically processed in Microsoft Excel and stored as a set of research data in the institutional repository. For journals represented in scientific databases, the results obtained by data mining are presented in tabular representations. In the introductory part of the analysis the journals are presented by a short historical overview and basic information.

Table 2. Comparative presentation of initial information about journals on the Hrčak portal

3.1 Fluminensia (The Department of Croatian Studies)

Fluminensia: A Journal for Philological Research is published by the Department of Croatian Studies at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka (named the Philology Department of the Faculty of Education at the time of the journal’s launch). The journal has been published continuously since 1989 and is the longest running journal at the institution. The editor-in-chief of the first issue was Milorad Stojević and in the editorial it was noted that the name of the journal had been inspired by Fluminensia by Fran Kurelac and defines the fields that the journal would cover, primarily the literary science, linguistics and philological research, and scientific topics of other related fields. Although the journal was added to the Hrčak portal in 2006, all issues are available in open access, and the publishing schedule is two issues per year. The editorial board for the review process accepts scientific papers that, after a double-blind, external, and predominantly domestic positive review are published in the current journal. The editor-in-chief in 2021 was Lada Badurina, while the executive editors were Danijela Marot Kiš and Nikolina Palašić. In addition to the editors, the editorial board consists of thirteen members of the Department of Croatian Studies and seven members from international institutions. The journal has been represented in the WoSCC database since 2005, and in the JCR citation index since 2009. Fluminensia has been wererepresented in the Scopus database and the SJR citation index since 2011.

3.2 Psychological Topics (Department of Psychology)

The journal Psychological Topics of the Department of Psychology publishes scientific articles by domestic and foreign authors in the field of social sciences, the field of psychology. The journal began to be published as The Yearbook of the Institute of Psychology in December 1992, and two issues were published under that name. According to the editors, the journal was created to replace annual reports on scientific work, and the first issue was published in a circulation of 300 copies. The editor-in-chief was Branko Sremec, along with the editors Petar Bezinović and Igor Kardum. Due to the change in organisational names at the institution, it changed its name to the Yearbook of the Department of Psychology in 1994, and the current name of the journal is Psychological Topics from the double issue 6/7 in 1997/98. The editor-in-chief of the first Psychological Topics was Jasna Hudek-Knežević, along with the editors Igor Kardum and Vladimir Takšić. The journal was included in the Hrčak portal in 2006, with available issues from 2003 onwards, and since 2011 it has been published in three issues per year. According to the imprint, the journal publishes original scientific articles, review articles and short reports in the field of psychology, after they have passed an external, double-blind domestic and/or international positive review. The position of editor-in-chief in 2021 was held by Tamara Mohorić, along with adviser Barbara Kalebić Maglica and executive editor Barbara Rončević Zubković. The editorial board has sixteen members from home and international institutions. The journal has been included in the Scopus database and the SJR citation index since 2009.

3.3 European Journal of Analytic Philosophy ( EuJAP) (Department of Philosophy)

In 2005, the Department of Philosophy started publishing the European Journal of Analytic Philosophy ( EuJAP). From the very beginning, the journal has been extremely internationally oriented, which is also evident in the composition of the editorial board, so the first issue included the editor-in-chief Carla Bagnoli, along with assistant editor Snježana Prijić-Samaržija and executive editors Clotilde Calabi and Majda Trobok. The editorial board consisted of thirteen members, of which only two members belonged to the home institution. The journal was uploaded to the Hrčak portal in 2010, where all issues published so far are available. The journal publishes original scientific articles in the field of philosophy, exclusively in English. The review that the articles undergo is a double-blind external review, mostly international, and the journal is published in the dynamics of two issues per year. The editorial board in 2021 consisted of Marko Jurjako as editor-in-chief, assistant editors Viktor Ivanković and Lovro Savić, and administrative assistant Mia Biturajac. The editorial board consists of nine scientists, three of whom belong to the Department of Philosophy.

3.4 West Croatian History Journal (Department of History)

West Croatian History Journal was launched in 2006 at the Department of History of the Faculty of Humanities and Social Sciences. The editorial board consisted of two editorial boards – the domestic one, made up of five members with Maja Ćutić-Gorup and Darko Dukovski from the home institution, and the international one, made up of three members. In the first year, one issue was printed with a circulation of 250 copies. After that, in the period from 2007 to 2012, the journal was published as a double issue, and from 2013, the journal returned to the dynamics of publishing one issue per year. To be published in the journal, scientific articles must receive a positive evaluation from an external, double-blind, equally domestic and international peer review. The editorial board in 2021 consisted of Andrea Roknić Bežanić with five other members from the home institution and an international editorial board consisting of twenty-nine members, five of whom are from the home institution.

4 Analysis results and interpretation

4.1 Number of articles, types of authorship, representation of languages and scripts

From the bibliometric aspect, the parameter of the number of articles is most often applied with the purpose of monitoring the growth of literature and as an indicator of activity in a scientific field, while it should be based on a representative sample to obtain relevant results (Jokić, 2005: 78). An analysis of the total number of articles (Table 3) in the observed period shows that the largest number of articles is represented in the journal Fluminensia (42%), followed by Psychological Topics (32%), EuJAP (14%) and the West Croatian History Journal (12 %). If we look at the number of issues, Psychological Topics is in the lead, although Fluminesia has the highest average number of articles per issue and the median of articles. In this presentation it should be noted that in addition to scientific articles, all other types of works such as editorials and book reviews were taken into account, not exclusively scientific articles, all of which are reviewed in more detail in the bibliometric analysis below.

Table 3. Analysis of the number of articles in the observed period

Authorships and co-authorships (Table 4) are classified and presented in six categories based on the author’s attributes with respect to institutional, domestic, or international scientific community affiliation. It is common for such analyses to display the average number of articles per author, but due to the significant number of articles with multiple authorships, it would not be possible to obtain relevant results, so the starting point for authorship analysis was the representation of articles in the specified categories. According to the data, it is evident that the most articles by independent authors from the home institution are present in the journal Fluminensia (29%), while on the other hand, authors outside the home institution are also most present in that journal (60%). Analogously, the West Croatian History Journal has 24% of articles by authors from the home institution and 44% of articles by authors outside the home institution. Co-authored articles are the most numerous in the journal Psychological Topics, whether it is co-authorship at the home institution (9%) or collaboration with domestic authors (5%). Co-authorship with foreign authors is most represented in the articles of the journal EuJAP (3%), and this journal also leads with the number of articles by foreign authors (82%).

Table 4. Analysis of the type of authorship

According to the processed data on language and script (Table 5), considering all four journals, it is evident that most articles are written in the Latin script, while Fluminensia has two articles in Cyrillic, which is not unusual considering the philological orientation of the journal. This is supported by the language data which show that in Fluminensia as many as 92% of articles are written in Croatian, while 5% of articles are in English and 3% of articles are in other languages. In the journal EuJAP the articles are entirely in English, and if we also consider the authorship data from the previous chapter in this journal being about as many as 82% of foreign authors, evidently the editorial policy is directed towards an international perspective. On the other hand, the journal Psychological Topics has an almost equal number of articles in English (52%) and in Croatian (48%). Considering the data on 42% of foreign authors, it can be concluded that domestic authors mostly write articles in Croatian, with a smaller number of articles in English, while the English language completely predominates in the case of foreign authorship. West Croatian History Journal has 66% of articles in the Croatian language, while the rest of the articles are in English (28%) and in other languages (6%).

Table 5. Analysis of script, language, and summary language

4.2 Bibliometric analysis of types of articles

The bibliometric analysis (Table 6) covers seven categories of articles that are represented in the sample of observed journals and taken from the Hrčak portal database. Classification of articles into highly scientific, professional, or popular scientific categories is the responsibility of reviewers and editors, so even though there are generally accepted categories of scientific and professional articles, it is recommended that editors define exactly what constitutes which type of article in their instructions to authors and reviewers (Hebrang Grgić, 2016: 127). A strict demarcation between the types of scientific articles is not defined by the Croatian legislation, so for example the MZOS document Criteria for Financial Support of Scientific Journals (MZOS, 2021) states that a scientific journal should contain 60% of scientific articles, and that part consists of scientific articles, preliminary communication, and review articles, while the professional part consists of professional articles, book reviews and presentations. When determining the category of articles, the question of valuing and equating the humanities with other fields of science arises again, because book reviews and presentations are types of articles that belong to the common scientific communication in this scientific field. This is confirmed by the high percentages of book reviews and presentations in the journal Fluminensia (30%) and West Croatian History Journal (25%). For a more detailed analysis, the categories from the scope of scientific articles without professional and other types of articles are highlighted graphically (Figure 1), and it was observed that most articles of this type are published by the journals Psychological Topics (97%) and EuJAP (90%). The category of original scientific articles (Figure 2) is most represented in the journal EuJAP (38%) and in Psychological Topics (36%).

Table 6. Analysis of types of articles

[CHART]

Figure 1. Types of scientific articles

[CHART]

Figure 2. Category Original scientific paper

4.3 Scientometric analysis for journals represented in scientific databases

As previously stated, the most influential multidisciplinary scientific databases according to which indicators about journals are formed are the WoSCC bibliographic databases, based on the Science Citation Index by E. Garfield and the Scopus database, which appeared on the market in 2004 (Macan & Petrak, 2015: 42). The bibliographic data contained in the databases represent a significant body of international scientific information based on which the JCR and SJR index databases provide citation analyses and enable scientometric processing. Among the journals that are the subject of this paper, the journal Fluminensia is represented in the WoSCC scientific database and the JCR citation index, which, along with Psychological Topics, is also represented in the Scopus database and the SJR citation index. Using available scientometric tools, metric data on the number of articles, the most productive authors, citations and h-index of articles, data on journals, citations and h-index of journals, and position of journals within the scientific field were analysed.

4.3.1 WoSCC and Journal Citation Reports

Fluminensia journal was included in the WoSCC database in 2005. The search and selection of articles for the period from 2010 to 2020 yielded 391 articles. The structure of the mentioned articles consists of articles (237), book reviews (106), review articles (24), editorial materials (23), corrections (1). The authors with the largest number of articles are Morić-Mohorovičić, B. (10), Potočnjak, S. (9), Durić, D. (7), Zubčić, S. (7) and Mijatović, A. (6). The citation analysis (Figure 3) for the period in question shows that 80 articles were cited 139 times, while the h-index of the total articles is 5. The most cited article is Croatian Spatial Prepositions and Prefixes. A Cognitive Semantic Analysis, by authors Brala-Vukanović, M. and Rubinić, N. (2011), cited nine times.

Figure 3. Fluminensia – citation analysis of articles in WoSCC

In the Journal Citation Reports citation database, Fluminensia is indexed in the Emerging Sources Citation Index (ESCI), in the scientific category LANGUAGE & LINGUISTICS. As previously mentioned, Journal Impact Factor (JIF) is not calculated for journals indexed in ESCI, and as of June 2021, Clarivate Analytics is introducing a new metric, the Journal Citation Indicator (JCI), which calculates the citations of publications within the last three years and thus enables uniform and more numerous citations for all represented journals. The 2020 JCI for the journal Fluminensia is 0.18 and is placed in the third quartile (Q3), while the number of total citations is 40. The journal is positioned at the 267th place out of a total of 360 within the LANGUAGE & LINGUISTICS category. The database’s recommendation is to use the JCI as a complement to other metrics to assess the journal’s impact.

4.3.2 Scopus and Scimago Journal & Country Rank

The journal Fluminensia was included in the Scopus database in 2011. A search of articles published in Fluminensia journal and selection for the period from 2010 to 2020 yielded 250 articles. The structure of the presented articles consists of article (174), review (69), editorial (3), conference paper (2), erratum (1), note (1). The authors with the largest number of articles are Durić, D. (3), Miloš, B. (3) and Stolac, D. (3). Not counting self-citations, the articles were cited 95 times in the observed period. The most cited article is also, as in the WoSCC database, the article by the authors Brale-Vukanović, M. and Rubinić, N. (2011), cited eight times. The h-index of the articles is 4.

Figure 4. Fluminensia – citation analysis of articles in Scopus

The journal Psychological Topics was included in the Scopus database in 2009. The search of articles published in the database and selecting the period from 2010 to 2020 yielded 304 articles. According to the structure of the articles, the database lists article (278), review (20), editorial (5), note (1). The most productive authors are Kardum, I. (14), Bajšanski, I. (9), Krapić, N. (7), Hudek-Knežević, J. (6) and Penezić, Z., (5), Takšić, V. (5), Tkalčić, M. (5) and Žauhar, V. (5). The citation analysis of the articles shows that in the observed period, excluding self-citations, the articles were cited 742 times. The h-index of the articles is 16. The most cited article is Swearing: A Biopsychosocial Perspective, by Vingerhoets A. J. J. M, Bylsma L. M and de Vlam C., cited 35 times.

Figure 5. Psychological Topics – citation analysis of articles in Scopus

The presentation of comparative scientormetric data for the year 2020 in the SJR citation database (Table 7 and Figure 6) illustrates the differences in the scientific productivity of these two journals, but this can be explained by the previously mentioned problem when evaluating the humanities versus other scientific fields, and it supports the claims that in some scientific fields the number of citations and the h-index are not credible benchmarks that can be used to determine real scientific success. The journal Fluminesia is indexed in the scientific fields of Arts and Humanities and Social Sciences and three subject categories that are classified in quartiles Q2 and Q3. Psychological Topics journal is indexed in the scientific field of Psychology and three subject categories classified in the Q3 quartile. The h-index of the journal, which we have previously determined as one of the most significant indicators of the quality of scientific production, as well as the SCImago Journal Rank are significantly more influential for the Psychological Topics journal. As the SJR algorithm calculates citations by giving greater importance to citations from journals with a higher SJR (Macan & Petrak, 2015: 49), we can conclude that this advantage is not so unexpected. However, if we look at the SNIP indicator , a metric indicator about the journal that unifies the assessment of journal influence between different scientific fields, it is evident that the journals are almost equal. The SNIP indicator was taken from the Scopus database and is not included in SJR citation analyses.

Table 7. Comparative analysis of journals – SJR

Figure 6. Comparative view of Fluminensia – Psychological Topics, SJR

The visualisation of the bibliometric network (Figure 7) based on bibliographic data of mapped keywords for both journals in the Scopus database shows that, despite the fact that they are in different scientific fields, the articles are conceptually related to some extent.

Figure 7. Bibliometric network of keywords, Fluminensia – Psychological Topics

5 In conclusion

The bibliographic, bibliometric and scientometric presentation of journals published at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka covered the period from 2010 to 2020 and touched on the historical, theoretical, and practical features of evaluating scientific publishing. The bibliographic analysis was based on comparative data taken from the Hrčak database, while for the journals for which it was possible, a bibliometric and scientometric analysis was performed based on the electronic metrics provided by the scientific databases WoSCC and Scopus. The review brought together journals from various scientific fields and given that it is a relatively small observed sample and the fact that some of the journals are not represented in scientific databases, the analysis criteria were adapted to the available sources. The obtained results can benefit individual scientists, the local and the global scientific community, therefore we can conclude that the value of such and similar presentations is not negligible, at least in the informational and documentation sense. Furthermore, the conclusion is that objective bibliometric and scientometric analyses require at least basic scientific literacy to correctly present complex quantitative indicators for judging scientific quality. Undoubtedly, it can be confirmed that the huge contribution of bibliometrics to the process of global communication in science is unquestionable, but only with the addition of reviews and experience in looking at a wider analysis it can be a satisfactory criterion (Weingart, 2005: 124). Scientific evaluation that will be based on the principles of interaction between qualitative expert judgment and quantitative indicators based on citations will certainly represent an important advancement in the practice of evaluating scientific productivity (Wouters, 2020: 71). The problem of the ubiquitous application of the same metrics and tools for the evaluation of different scientific fields was also pointed out, as well as the monopolisation and economic aspects of the evaluation of scientific work, which must also be reviewed from an ethical point of view. Attention is also drawn to issues of commercialisation and the cost of science because many stakeholders in the academic environment will agree that the quality of scientific research cannot be increased by the commercialisation of scientific publishing that is in force today and that represents a global threat to the scientific system (Stojanovski, 2020: 71). The final thought is that guidelines for productive scientific publishing should be sought primarily in the application of qualitative selection of articles with clearly stated and objective evaluation criteria and adjustments of journal editorial policies, as well as harmonisation of institutional and national policies with existing evolutionary processes in the scientific universe.

6 Bibliografija / Bibliography

Mitrović, Goranka, & Romić, Kristina. (2018). Bibliometrijska analiza časopisa “Sigurnost” od 2005. do 2015. godine. Sigurnost 60(1), 25-35. DOI:https://doi.org/10.31306/s.60.1.3

MZOS. (2021). Kriteriji za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti. https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/znanost/znanstvena-infrastruktura/znanstveno-izdavacka-djelatnost/146 (accessed 7. 11. 2021).

Romić, Kristina, & Mitrović, Goranka. (2017). Bibliometrijske značajke kategoriziranih radova na primjeru časopisa Medijska istraživanja (1995.–2015.). Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60(4), 197-220. DOI: https://doi.org/10.30754/vbh.60.4.490