Zbornik, Vol. 43 No. 3, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.30925/zpfsr.43.3.3
ZASTARA - STARE NEDOUMICE I NOVA PITANJA
Maja Bukovac Puvača
orcid.org/0000-0003-3266-2108
; Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Rijeka, Hrvatska
Gabrijela Mihelčić
; Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Rijeka, Hrvatska
Maša Marochini Zrinski
; Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
U radu je analiziran poseban aspekt nacionalnoga zastarnog režima u svjetlu
povrede prava na pristup sudu kao podoblika prava na pošteno suđenje
zajamčenog čl. 6. st. 1. Konvencije. Praksa uz Konvenciju i zaštita pružena
konvencijskim pravima, pa i navedenom vidu prava na pošteno suđenje u
građanskim stvarima, pokazuje da se o zastari kao ograničenju koje nije
opravdano odnosno nije razmjerno, legitimno i predvidljivo može govoriti u
vezi s uređenjem zastare zahtjeva za naknadu neimovinske štete zbog povreda
zdravlja. Proširi li država svoje polje slobodne procjene uređenjem početka tijeka
i duljine zastarnog roka ovih tražbina i time pojedincu (oštećeniku) nametne
prekomjeran teret dolazi do uspostavljanja uzročne veze. Riječ je o konvencijskoj
uzročnoj vezi koju utjelovljuje propuštanje države postupati u skladu sa svojim
konvencijskim obvezama. Najvažnije pitanje koje je postavljeno o razmjernosti
ograničenja jest uređenje trenutka saznanja za štetu i štetnika kao početka tijeka
subjektivnog roka zastare zahtjeva za naknadu štete i s tim u vezi trajanje roka
računatog od toga trenutka, pa je u radu ono detaljno analizirano u potrazi za
odgovorom o razmjernosti nacionalnog uređenja i moguće povrede prava na
pristup sudu te njegova odnosa spram načela pravne sigurnosti.
Ključne riječi
zastara; subjektivni rok; naknada štete; pravo na pristup sudu.
Hrčak ID:
287844
URI
Datum izdavanja:
20.12.2022.
Posjeta: 1.228 *