Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/LO.2022.50.02-03.12

Prognostički značaj predoperativnih računskih hematoloških upalnih parametara kod pacijentica s karcinomom dojke

Karmela Ana Popović orcid.org/0000-0002-4966-7960 ; Department of Medical Biochemistry and Hematology, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and Biochemistry, Zagreb, Croatia
Ljiljana Mayer ; Department of Medical Biochemistry in Oncology, University Hospital for Tumors, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Ivan Milas orcid.org/0000-0002-2083-1085 ; Division of Oncoplastic and Reconstructive Surgery, University Hospital for Tumors, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Mihaela Gaće ; Department of Medical Biochemistry in Oncology, University Hospital for Tumors, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Milica Šoštarić orcid.org/0000-0003-1760-2852 ; Department of Medical Biochemistry in Oncology, University Hospital for Tumors, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Mario Šekerija orcid.org/0000-0001-7508-1501 ; Department for Malignant Diseases, Croatian Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Franjo Stručić orcid.org/0000-0003-1027-2782 ; Division of Oncology and Radiotherapy, University Hospital for Tumors, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Donatella Verbanac orcid.org/0000-0002-9106-1604 ; Department of Medical Biochemistry and Hematology, University of Zagreb Faculty of Pharmacy and Biochemistry, Zagreb, Croatia

Sažetak

Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest među ženama i čini oko četvrtinu svih karcinoma u žena na svjetskoj razini. Na ovu vrstu neplastične bolesti, raka, uglavnom utječu genetski, okolišni i životni čimbenici poput prehrane i tjelesne aktivnosti.
U ovom radu riječ je o retrospektivnom istraživanju koje je uključivalo 192 žene s rakom dojke, a obuhvaća podatke prikupljene tijekom šest godina (od 2015. do 2021.). Istraživan je međusobni odnos između neizravnih hematoloških parametara, omjera neutrofila i limfocita – NLR, omjera trombocita i limfocita – PLR, indeksa sistemske imunološke upale – SII te ishoda liječenja. Osim toga, praćena je ukupna stopa preživljavanja (OS).
Dobiveni rezultati prikazuju odnos praćenih parametara prije i nakon kirurške intervencije te je važno naglasiti da je kod graničnih vrijednosti od 2,65 (P = 0,001) i 3,30 (P < 0,001) uočen pad vrijednosti NLR nakon kirurškog uklanjanja tkiva karcinoma dojke. Isti pad zabilježen je za SII nakon operacije (P < 0,001). Kroz provedenu studiju, pokazalo se da je SII relevantniji parametar u usporedbi s NLR i PLR.
U konačnici, možemo zaključiti iz istraživanja, da se granična vrijednost od 2,65 preporučuje kao optimalna za praćenje vrijednosti NLR u predviđanju učinkovitosti i uspješnosti kirurškog zahvata.

Ključne riječi

karcinom dojke; omjer neutrofila i limfocita (NLR); omjer trombocita i limfocita (PLR); indeks sistemske imunološke upale (SII); neadjuvantno liječenje

Hrčak ID:

288514

URI

https://hrcak.srce.hr/288514

Datum izdavanja:

22.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 578 *