Suvremena lingvistika, Vol. 48 No. 94, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/suvlin.2022.094.06
Koncept musliman: diskursi u mrežnim korpusima bosanskog, hrvatskog, njemačkog i srpskog jezika
Philipp Wasserscheidt
orcid.org/0000-0003-2602-9103
; Südslawische Sprach– und Kulturwissenschaft, Institut für Slawistik und Hungarologie, Humboldt–Universität zu Berlin, Deutschland
Sažetak
Cilj je ovog rada ispitati značenje riječi musliman ili njemačkog Muslim i odgovoriti na pitanje može
li se značenje te riječi u rječnicima mapirati s pomoću klasične distribucijske analize te mogu li se tom
metodom odrediti i još neka značenja. K tomu, donosi se i jednostavna metoda distribucijske značenjske
analize. Istraživanje kreće od česte pretpostavke u korpusno utemeljenoj semantici i leksikografiji da se
značenje riječi razumijeva iz konteksta te se na taj način mogu prepoznati polisemija i sinonimija. Članak
proučava četiri mrežna korpusa za bosanski, hrvatski, njemački i srpski jezik. Prvo se analizira kontekst, uz
pretpostavku da sintaktičke strukture imaju inherentno značenje u određenom okružju. Tako se pridjevski
atributi koriste za analizu obilježja ključne riječi, koordinandi se koriste kao pokazatelji relevantnih
kategorija, a glagoli uz koje ključna riječ ima funkciju subjekta ili izravnog objekta koriste se kao pokazatelji
tipičnih radnji koje izvršava ili trpi ključna riječ. U drugom se koraku grupiraju leksemi koji se pojavljuju u
ta četiri okružja te se određuju značenjske dimenzije ključne riječi.
Rezultati sugeriraju da distribucijska metoda u načelu može prilično dobro mapirati rječničke definicije,
no samo kada je riječ o okružju koje uključuje strukture s atributima i koordinaciju, a ne i kada se radi o
sintaktičkim konfiguracijama usko vezanima uz radnju, odnosno glagol. Gledano u cjelini, najistaknutije
su značenjske dimenzije leksema one koje se tiču članova vjerske zajednice, članova regionalne etničke
skupine te iskušene ili potaknute agresije. Po tom se pitanju četiri korpusa značajno razlikuju: uporaba
u njemačkome gotovo se isključivo odnosi na vjerske vidove pojma dok preostali korpusi sadrže etničku,
odnosno regionalnu komponentu te diskurs o agresiji, koja je u njemačkome uglavnom verbalna, a u
drugim korpusima fizička. Neutralne značenjske komponente riječi musliman prisutne su samo u korpusu
bosanskog jezika.
Ključne riječi
koncept musliman; analiza diskursa; semantika; distribucijska semantika; korpusna lingvistika; južnoslavenski jezici; njemački jezik
Hrčak ID:
289485
URI
Datum izdavanja:
29.12.2022.
Posjeta: 522 *