Acta Adriatica, Vol. 63 No. 2, 2022.
Original scientific paper
https://doi.org/10.32582/aa.63.2.5
Zajednica veslonožaca od Arktika do Antarktike: upotreba „citizen science“ u poznavanju globalne raspodjele brojnosti nauplija i postnauplija u epipelagijskom sloju
Frano Kršinić
; Institute of Oceanography and Fisheries, Šetalište Ivana Meštrovića 63, 21000 Split, Croatia
Olja Vidjak
; Institute of Oceanography and Fisheries, Šetalište Ivana Meštrovića 63, 21000 Split, Croatia
Abstract
Korištenje „citizen science“ prilikom sakupljanja uzoraka tijekom komercijalnih ili turističkih brodskih
putovanja može pružiti vrijedan uvid u strukturu zajednica morskog planktona u širokim biogeografskim
područjima. S ciljem proučavanja raspodjele i brojnosti manjeg zooplanktona korištenjem
navedenog pristupa, uzorci planktona prikupljeni su u gornjem dijelu epipelagijskog sloja na 33
postaje od Arktika do Antarktike tijekom krstarenja jedrilice “Hrvatska čigra” (1994.-1997.). Uzorci
su sakupljeni vertikalnim potezima Nansen planktonske mreže veličine okca od 53 mikrometra. U
ovoj studiji saželi smo uočene obrasce raspodjele planktonskih račića veslonožaca po ontogenetskim
stadijima (naupliusi, kopepoditi, adulti) i po postnauplijarnim skupinama (kalanoidi, oitonidi,
onceidi, harpaktoidi, koriceidi). Izneseni su podaci o brojčanom odnosu naupliusa i postnauplijskih
kopepoda , kao pokazatelju stabilnosti razmnožavanja kopepoda. Najveće abundancije ukupnih
kopepoda utvrđene su u sjeveroistočnom i jugoistočnom Pacifiku, dok su najmanje vrijednosti utvrđene
u Sredozemnom moru i Južnom oceanu. Sveukupno, zajednicom kopepoda prevladavali su
nauplijski stadiji, dok su u većini postnauplijskih skupina (kalanoidi, oitonidi i onceide) dominirali
kopepoditi. Brojnosti nauplija i postnaupliarni oitonidi pokazali su slične geografske obrasce, pri
čemu su obje skupine dominirale na visokim geografskim širinama umjerenih zona s obje strane
ekvatora, dok su se udjeli kalanoida, onceida i koriceida povećali na nižim geografskim širinama.
Omjer nauplija i postnauplija kolebao je od 1,1 do 6,4, a samo na pet postaja bio je neznatno < 1.
Latitudinalno, srednje vrijednosti ovog omjera varirale su od 1,1 u rubnom Arktiku do 3,1 u južnom
Pacifiku, bez statistički značajnih razlika među područjima. Nagla promjena u omjeru brojnosti nauplija
i postnauplijarnih stadija mogla bi signalizirati poremećaje u zajednici kopepoda, pod uvjetom
da su prosječne vrijednosti određene za sva morska područja pod različitim uvjetima produktivnosti.
Keywords
veslonošci; naupliji; biogeografija; geografska širina; citizen science
Hrčak ID:
289613
URI
Publication date:
30.12.2022.
Visits: 445 *