Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/yvjrdcvpry
Odvraćanja migranata na Sredozemnom moru ‒ između mjera zaštite državnih granica i obveze poštovanja ljudskih prava
Petra Perišić
orcid.org/0000-0002-8529-0152
; University of Rijeka, Faculty of Law, Rijeka, Croatia
Paulina Ostojić
orcid.org/0000-0002-7990-8956
; Legal Associate, Law Office Sandra Ivic, Rijeka, Croatia
Sažetak
U radu se analizira praksa odvraćanja migranata na Sredozemnom moru u posljednjih desetak godina, i to kroz prizmu, s jedne strane, zaštite sigurnosnih interesa država i, s druge strane, obveze država na zaštitu ljudskih prava. Analiza sadržaja nekih temeljnih ljudskih prava – u prvom redu prava na život, zabranu refoulementa te zabranu kolektivnih protjerivanja stranaca – i njihova primjenjivost u kontekstu operacija odvraćanja na moru ukazuje na to kako je praktički nemoguće provoditi operacije odvraćanja, a da se istodobno postupa u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava. Čini se kako su države Sredozemlja, kao i Europska unija, napravile puni krug – od talijanskog programa odvraćanja iz 2009. godine, preko odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Hirsi Jamaa protiv Italije te naknadne prakse zamjene operacija odvraćanja operacijama povlačenja (pullbacks), do ponovnih sustavnih odvraćanja migranata. Potrebno je i dalje tražiti na razini Europske unije zadovoljavajuće i održivo rješenje jer dokle god se to ne postigne, države koje su na prvoj liniji priljeva migranata zasigurno će dati prednost svojim sigurnosnim interesima, nauštrb zaštite ljudskih prava.
Ključne riječi
odvraćanja; migracije na moru; uzapćenje; non-refoulement; kolektivna protjerivanja stranaca; pravo na život; ljudska prava; Sredozemno more; Europski sud za ljudska prava
Hrčak ID:
290140
URI
Datum izdavanja:
27.12.2022.
Posjeta: 1.121 *