Izvorni znanstveni članak

ONEČIŠĆENOST TALA GEOGRAFSKO-BOTANIČKOG REZERVATA ĐURĐEVAČKI PIJESCI TEŠKIM KOVINAMA

Andrija Špoljar orcid.org/0000-0001-5420-8163 ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Hrvatska
Lepomir Čoga orcid.org/0009-0008-8796-3315 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vlado Kušec ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Hrvatska
Dragutin Kamenjak ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Hrvatska
Ivo Pavlović ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivka Kvaternjak orcid.org/0000-0001-5994-7387 ; Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Hrvatska

Sažetak

Na tlima Geografsko-botaničkog rezervata Đurđevački pijesci u tijeku 2006. i 2007. godine provedena su pedološka istraživanja u sklopu kojih je utvrđen ukupni sadržaj teških kovina (Zn, Cu, Cd, Pb, Ni i Cr). Također su izrađeni korelacijski i regresijski odnosi između ukupnog sadržaja istraživanih teških kovina i sadržaja humusa, kao i reakcije tla. Rezervat zauzima površinu od 19,5 ha. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća eolski „živi“ pijesci Podravine od Đurđevca do Virovitice su pošumljeni, a time je narušena biološka i krajobrazna raznolikost ovog područja. U cilju obnove Geografsko-botaničkog rezervata na cca 6 ha odstranjena je nepoželjna vegetacija ili je strojno uklonjen humusno-akumulativni horizont, čime su pijesci djelomično obnovljeni. U široj okolici Rezervata nalaze se plinske i naftne bušotine, čije isplačne jame i njihove isplake sadrže različite toksične tvari rizične za okoliš. Istraživano je onečišćenje tala Rezervata navedenim teškim kovinama i uspoređeno je onečišćenje devastirane i uređene površine. Na temelju stupnja onečišćenja u pojedinačnim uzorcima tla, na čitavom području Rezervata utvrđeno je povećano onečišćenje bakrom, kadmijem i niklom, te veliko kromom. U Rezervatu je iz pojedinačnih uzoraka u površinskom horizontu utvrđeno najveće onečišćenje kromom, a najmanje olovom. Do 30 cm dubine tla na uređenoj površini ustanovljen je prosječno veći ukupni sadržaj bakra i olova te prosječno manji ukupni sadržaj cinka, kadmija, nikla i kroma. Najjači pozitivni korelacijski odnos utvrđen je između reakcije tla mjerene u vodi i ukupnog sadržaja bakra, a negativan je u odnosu na ukupni sadržaj nikla. Također je utvrđen najjači pozitivni korelacijski odnos između sadržaja humusa i ukupnog sadržaja kadmija, a negativni između sadržaja humusa i ukupnog sadržaja nikla. U radu se predlažu smjernice za daljnje upravljanje Rezervatom.

Ključne riječi

Đurđevački pijesci; onečišćenje; teške kovine

Hrčak ID:

26599

URI

https://hrcak.srce.hr/26599

Datum izdavanja:

15.3.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.190 *