Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Ukupne fenolne tvari u sortnim istarskim maslinovim uljima

Zoran Šindrak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Đani Benčić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sandra Voća ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Anamarija Berberić


Puni tekst: hrvatski pdf 384 Kb

str. 17-29

preuzimanja: 1.483

citiraj


Sažetak

Maslina je jedna od onih biljaka o čijoj kultivaciji postoje arheološki dokazi i zapisi sa samih početaka civilizacije na području Bliskog istoka i Mediterana. Razlog tome je skromnost ove biljke, koja može uspijevati i na škrtim tlima u uvjetima suše, a od nje se mogu koristiti lisna masa, drvo, plodovi i ulje dobiveno iz njih. U današnje vrijeme popularnost maslinovog ulja je veća nego ikada prije, što se može zahvaliti suvremenim spoznajama o njegovoj prehrambenoj vrijednosti i pozitivnom učinku na ljudsko zdravlje.
Danas je uzgoj masline većinom komercijaliziran, pa se provode brojna istraživanja u cilju dobivanja što većih prinosa, ali i što kvalitetnijih i prepoznatljivih proizvoda. U ovom istraživanju proučavao se utjecaj sorte i proizvodnog područja (klimatskih prilika) na udio ukupnih fenolnih tvari u uljima tri sorte masline (Istarska Bjelica, Buža i Leccino). U odnosu na druge dvije sorte ulja dobivena od plodova Bjelice općenito imaju veći udio fenolnih tvari. Osim toga, u sušnoj godini ulja svih sorti imala su nekoliko puta veće udjele fenolnih tvari nego u kišnoj godini.

Ključne riječi

sorte masline; agroekološki uvjeti; sortno maslinovo ulje; fenolne tvari

Hrčak ID:

26628

URI

https://hrcak.srce.hr/26628

Datum izdavanja:

15.6.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.858 *