Geoadria, Vol. 27 No. 2, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.3905
Prostorna dimenzija depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini
Ksenija Bašić
; Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Trg Marka Marulića 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska
Martin Malović
orcid.org/0000-0003-2254-9179
; Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Paljetkova 18, 10001 Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Od prvog austro-ugarskog popisa stanovništva na području Bosne i Hercegovine najveći udio Hrvata u ukupnom stanovništvu utvrđen je 1948. godine, a otada se, zbog intenzivnog iseljavanja, svakim sljedećim popisom smanjivao. Unatoč tome broj Hrvata kontinuirano je rastao do 1971. godine jer je do tada visoki prirodni priraštaj pokrivao demografske gubitke uzrokovane migracijom, no nakon toga iseljavanje postaje determinirajuća sastavnica ukupnoga kretanja. U ratu, devedesetih godina, poginulo je između osam i devet tisuća Hrvata, no znatno su veći demografski gubici nastali prisilnom migracijom. Od 312 000 izbjeglih Hrvata u zemlju ih se vratilo manje od 30 %, a toliko je i raseljenih koji su se vratili u svoje domove. Kao posljedica toga iz nekih su dijelova Bosne i Hercegovine Hrvati potpuno nestali, oko polovine ih je koncentrirano u zapadnoj Hercegovini i Završju, dio u hrvatskim enklavama u središnjoj Bosni i Bosanskoj Posavini dok ostali čine manjinu uglavnom u većinski bošnjačkim područjima. Odljevom stanovništva u optimalnoj radnoj i reproduktivnoj dobi ubrzano je demografsko starenje i smanjen bioreprodukcijski potencijal stanovništva te nakon kratkotrajne natalitetne kompenzacije u prvim poratnim godinama dolazi do pada rodnosti i povećanja smrtnosti. Loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u poslijeratnom razdoblju doveli su do pada fertiliteta i rastućeg trenda iseljavanja, naročito nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sveukupno se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2013. godine smanjio za 216 000, odnosno 28,4 %, a trend smanjenja se nastavlja. Najnepovoljniju demografsku perspektivu imaju Hrvati u područjima gdje ih je najmanje – Republici Srpskoj i pretežno bošnjačkim kantonima. Povoljnija obilježja i potencijal za revitalizaciju imaju u središnjoj Bosni, a relativno najbolja je demografska slika Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Završju
– najvećem kontinuiranom području s većinskim hrvatskim stanovništvom. Međutim, uz aktualne negativne trendove jedino hitna provedba odgovarajuće razvojne i populacijske politike može osigurati dugoročnu opstojnost i konstitutivnostHrvata u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi
Hrvati, Bosna i Hercegovina, demografska obilježja, depopulacija
Hrčak ID:
291440
URI
Datum izdavanja:
31.12.2022.
Posjeta: 1.054 *