Većina radnika u Europskoj uniji, koji su započeli raditi od kuće u pandemiji bolesti COVID-19, prethodno nikada nisu radili od kuće. (1) Iako je početak pandemije bio obilježen većom (2) ili manjom (3) radnom učinkovitošću, većina radnika bila je zadovoljna radom od kuće (4), i to posebno oženjeni muškarci koji su radili do 40 sati tjedno, te osobe s prethodnim iskustvom rada od kuće (5). Udane žene koje su radile od kuće više od 40 sati tjedno, žene koje su bile usamljene, brinule za djecu, ili se nisu bavile tjelesnom aktivnošću u pandemiji bile su umornije ili depresivnije u odnosu na žene koje su radile manje ili nisu radile od kuće. (5,6) Ipak, podatci o povezanosti rada od kuće i zdravlja radnika oskudni su, a razina dokaza povezanosti niska. (7) Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi zadovoljstvo hrvatskih radnika koji su započeli raditi od kuće na početku pandemije bolesti COVID-19 te ispitati povezanost zadovoljstva s dobi i spolom.
Metode i sudionici
Radi se o presječnom anketnom istraživanju uvjeta rada i zadovoljstva u osoba koje su osam mjeseci radile od kuće u pandemiji bolesti COVID-19 – od ožujka do prosinca 2020. godine. U istraživanje su bila uključena 232 (121 muških i 111 ženskih) zaposlenika jedne telekomunikacijske tvrtke. Prosječna dob žena bila je 41,0 (IQR 33,0-46,0) godina, a muškaraca 40,0 (IQR 33,0-44,0) godina. Korišten je prigodni upitnik, koji smo kreirali pomoću programa Microsoft Forms® i distribuirali ga elektroničkom poštom svim zaposlenicima telekomunikacijske tvrtke, koji su započeli raditi od kuće u ožujku 2020. godine. Svaki sudionik ispunio je upitnik jednom, odmah nakon isteka osam mjeseci rada od kuće. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno. Upitnik je bio korišten po prvi put u ovome istraživanju. Sadrži najviše devet čestica, a konačan broj čestica određen je individualnim odabirom odgovora. Po jedna čestica odnosi se na zadovoljstvo, dob i spol sudionika, a najviše šest čestica na organizaciju rada. Čestica vezana uz zadovoljstvo je: „Kako se osjećate radeći od kuće?“, a mogući odgovori su: „zadovoljno“, „napeto“, „potišteno“, „osamljeno“ i „ostalo“. Na mjestu odgovora „ostalo“ postojala je mogućnost opisnog odgovora. Čestice vezane uz organizaciju rada su: „Možete li odvojiti radno vrijeme i vrijeme za privatni život?“, „Borave li ukućani u prostoru u kojem radite od kuće?“ i „Biste li htjeli nastaviti raditi od kuće nakon prestanka epidemije COVID-19?“, a mogući odgovori su: „da“ i „ne“. Sudionici čiji su ukućani boravili u prostoru za rad od kuće ponudili su odgovor i na česticu vezanu uz organizaciju rada: „Ometaju li Vas ukućani u radu od kuće?“. Mogući odgovori su: „da – cijelo vrijeme“, „da – povremeno“ i „ne“. Sudionici koji su izrazili želju za radom od kuće nakon prestanka epidemije COVID-19 ponudili su odgovor i na česticu vezanu uz organizaciju rada: „Kako biste tada htjeli raditi?“. Mogući odgovori su: „stalno“, „povremeno – u turnusima u trajanju od jednog do dva tjedna“ i „povremeno – od jednog do tri dana u tjednu“. Posljednja čestica vezana uz organizaciju rada jest: „Radite li dulje u odnosu na vrijeme kada niste radili od kuće?“, a mogući odgovori su: „da“, „ne – radim kraće“, „ne – jednako dugo radim“.
Prikupljeni podatci analizirani su metodama deskriptivne statistike. U obradi podataka o zadovoljstvu zadovoljnima su smatrani sudionici koji su odabrali odgovore „zadovoljno“ i „ostalo“ – ako su opisno izrazili zadovoljstvo. Nezadovoljnim sudionicima smatrani su oni koji su odabrali odgovore „napeto“, „potišteno“, „osamljeno“ i „ostalo“ – ako su opisno izrazili nezadovoljstvo. U analizi razlika između kategorijskih varijabla korišten je χ-kvadrat test. U analizi razlika između kontinuiranih varijabla korišten je Mann-Whitneyev U-test i Kruskal-Wallisov H-test. Rezultate smo smatrali značajnima kada je P bio manji od 0,05. Prikupljeni podatci obrađeni su pomoću programa IBM SPSS Statistics za Windows, verzija 25.0 (IBM Corp., Armonk, NY, USA).
Sudionici su dali pristanak za korištenje odgovora u istraživanju odabirom „Slažem se“ na kraju upitnika. Istraživanje je provedeno sukladno važećim i primjenljivim smjernicama čiji je cilj osigurati pravilno provođenje postupaka i sigurnost osoba koje su sudjelovale u ovome istraživanju, uključujući Helsinšku deklaraciju. Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (urudžbeni broj: 380-59-10106-21-111/200, klasa: 641-01/21-02/01).
Rezultati
NaFigure 1 prikazani su podatci o zadovoljstvu sudionika tijekom rada od kuće. Na čestici „Možete li odvojiti radno vrijeme i vrijeme za privatni život?“ 73,7% sudionika odabralo je odgovor „da“, i to značajno više muškaraca (79,3%) u odnosu na žene (67,6%), χ2(1)=4,139, P=0,042. Podatci o duljini rada sudionika prikazani su naFigure 2. U većine (70,7%) sudionika ukućani su boravili u prostoru za rad od kuće cijelo vrijeme ili povremeno (70,7%), te su ih većinom (70,7%) ometali. Na čestici „Biste li htjeli nastaviti raditi od kuće nakon prestanka epidemije COVID-19?“ 89,0% sudionika odabralo je odgovor „da“, od kojih bi 52,4% htjelo raditi povremeno – od jednog do tri dana u tjednu, 27,1% stalno te 20,5% povremeno – u turnusima u trajanju od jednog do dva tjedna. UTable 1 prikazana je razlika u uvjetima rada između sudionika koji su bili (58,6%) i koji nisu bili zadovoljni (41,4%) tijekom rada od kuće.
Nije nađena razlika u: zadovoljstvu tijekom rada od kuće između muškaraca (62,0% zadovoljnih) i žena (55,0% zadovoljnih), χ2(1)=1,179, P=0,278; duljini rada između muškaraca (45,5% radilo je dulje, 50,4% radilo je jednako dugo, 4,1% radilo je kraće) i žena (59,5% radilo je dulje, 39,6% radilo je jednako dugo, 0,9% radilo je kraće), χ2(2)=5,803, P=0,056; ometanju u radu od kuće između muškaraca (2,4% cijelo radno vrijeme, 71,4% povremeno, 26,2% nije ometano) i žena (2,5% cijelo radno vrijeme, 65,0% povremeno, 32,5% nije ometano), χ2(2)=0,934, P=0,699; želji za budućim radom od kuće između muškaraca (71,9% želi, 28,1% ne želi) i žena (71,2% želi, 28,8% ne želi), χ2(1)=0,015, P=0,902.
Nije nađena razlika u dobi između sudionika: koji su bili zadovoljni (40,5, IQR 32,3-46,0 godina) i nisu bili zadovoljni (39,0, IQR 34,0-44,0 godina) tijekom rada od kuće, U=6347,0, P=0,821; koji su mogli (40,0, IQR 32,0-45,0 godina) i nisu mogli (41,0, IQR 35,0-45,0 godina) odvojiti radno vrijeme i vrijeme za privatni život, U=4742,0, P=0,383; koji su radili dulje (41,0, IQR 34,0-45,0 godina), jednako dugo (39,0, IQR 30,5-45,0 godina) ili kraće (37,0, IQR 32,5-48,5 godina), H(2)=2,240, P=0,326; koji su bili ometani cijelo radno vrijeme (41,0, IQR 40,3-44,8 godina), povremeno (41,0, IQR 35,0-45,8 godina) ili nisu bili ometani (39,5, IQR 31,3-46,0 godina), H(2)=2,240, P=0,326; koji su željeli (40,0, IQR 34,0-45,0 godina) i nisu željeli (39,0, IQR 32,8-46,0 godina) nastaviti raditi od kuće nakon prestanka epidemije COVID-19, U=5430,0, P=0,974.
Rasprava
Hrvatski radnici u sektoru informacija i komunikacija većinom su se osjećali zadovoljno na početku rada od kuće u pandemiji, te bi većinom htjeli povremeno raditi od kuće nakon prestanka pandemije. Zadovoljni sudionici radili su kraće od nezadovoljnih, a ukućani su ih manje ometali. Sudionice našega istraživanja teže su odvajale radno od privatnog vremena u odnosu na muškarce neovisno o dobi, što je najvjerojatnije povezano s opterećenošću većine žena u Hrvatskoj kućanskim i obiteljskim obvezama. (8) Iako je nađeno da je nezadovoljstvo sudionika bilo povezano s otežanim odvajanjem radnog od privatnog vremena, nismo uočili razliku između žena i muškaraca u zadovoljstvu ili želji za nastavkom rada od kuće nakon pandemije.
Radnici koji nisu zadovoljni radom od kuće, osjećaju se usamljeno ili napeto, ili otežano odvajaju radno od privatnog vremena trebali bi unaprijediti kvalitetu prostora i sredstava za rad od kuće ili vratiti se na uobičajeno mjesto rada neovisno o dobi i spolu.