Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46672/zsl.7.8.8

Vrijednosni papiri u bilancama Hrvatske narodne banke i Banke slovenije – što pokazuje bilanca eurosustava?

Ante Samodol orcid id orcid.org/0000-0002-6609-2396 ; Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Rafaela Radoš ; Libertas međunarodno sveučilište, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 327 Kb

str. 119-137

preuzimanja: 264

citiraj


Sažetak

Hrvatska narodna banka (HNB) postaje članica Eurosustava usvajanjem eura kao nacionalne valute, čime njezina bilanca postaje podložna očekivanim promjenama u strukturi imovine i obveza. Banka Slovenije (BS) članica je Eurosustava od 2007. kad je u Sloveniji usvojen euro kao nacionalna valuta. Bilanca BS-a već petnaest godina zrcali ukupnu monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB-a). S druge strane, HNB je u istom razdoblju provodio vlastitu monetarnu politiku drugačijim mjerama i instrumentima koji su određivali strukturu bilance HNB-a. Prvi cilj rada je analiza dijela aktive HNB-a, BSa i ECB-a s obzirom na iznose i dinamiku ulaganja u vrijednosne papire u razdoblju od 2015. do 2021. Drugi je cilj rada povezivanje ulaganja u vrijednosne papire s neformalnim ciljevima monetarne politike HNB-a (ciljanje tečaja) i formalnim ciljem BS-a i ECB-a (ciljanje inflacije). Dok su središnje banke članice Eurosustava odgovorile na gospodarsku krizu nakon 2009. i COVID-19 pandemiju 2020. tzv. nestandardnim mjerama koje su u pravilu uključivale kupnju vrijednosnih papira rezidenata europodručja u svrhu održavanja gospodarskog rasta, dotle je HNB redovito izbjegavao nestandardne mjere (izuzev prve polovice 2020.) i politiku otvorenog tržišta te je prioritetno ciljao stabilan tečaj gdje je gospodarski rast bio podredni cilj. Rezultati analize pokazuju da HNB-u tek slijedi usklađivanje strukture imovine pa i ulaganje u vrijednosne papire, dok je u slučaju BSa i ECB-a na pojedinačnim razinama teško dovesti u vezu ulaganje u vrijednosne papire kao dio programskog ulaganja sa stopama inflacije ili rastom BDP-a. Očito je kako mali pojedinačni udjeli BS-a i ECB-a u velikom konsolidiranom Eurosustavu gdje dominiraju središnje banke Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije, nemaju podjednaku statističku vezu s proklamiranim ciljevima otkupa vrijednosnih papira kao što su gospodraski rast, zaposlenost ili inflacija.

Ključne riječi

Eurosustav; HNB; BS; ECB; struktura bilance; vrijednosni papiri

Hrčak ID:

294120

URI

https://hrcak.srce.hr/294120

Datum izdavanja:

30.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 581 *