Pregledni rad
GOVOR MRŽNJE
Jerko Valković
; Teologija u Rijeci, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska; Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Govor i riječi nemaju samo deskriptivnu već, što je posebno vidljivo u govoru mržnje, i performativnu funkciju. Zato govor mržnje može biti veoma efikasno sredstvo izricanja ili poticanja na mržnju prema drugima. Kako bismo razumjeli „fenomen“ govora mržnje, nije dovoljno ograničiti se samo na riječi ili sam govor i analizirati ih već je potrebno imati u vidu širi kulturološki kontekst unutar kojega se takav govor oblikuje. Među važnim elementima koji utječu na njegovo oblikovanje, odnosno dinamiku i naraciju, jest odnos koji se uspostavlja prema „strancu“, odnosno prema onima koji su pripadnici određene (etničke, vjerske...) skupine protiv kojih je govor usmjeren. Autor, predstavljajući temeljne karakteristike takva govora, posebno ističe „binarnu“ dimenziju govora mržnje koja se iskazuje odnosom mi – oni.
Govor mržnje nije obilježje samo našega vremena već takav govor nalazimo i u drugim kulturama i razdobljima, o čemu svjedoče i primjeri iz starih književnih djela. Jedan od problema s kojim se susrećemo govoreći o toj temi jest činjenica da je govor mržnje teško jednoznačno definirati, odnosno da ne postoji općeprihvaćena definicija. Uz to su, u zakonskom kontekstu, prisutni prijepori u odnosu govora mržnje i slobode govora što je vidljivo u razlici između američkog i europskog zakonodavnog modela. Uz nužnost donošenja i provođenja strategija te što prikladnijeg zakonodavstva potrebno je također djelovati na edukativnom području te razvijati kulturu dijaloga i kulturu susreta.
Ključne riječi
govor mržnje; stranac; govor mržnje – zakonski okvir; kultura susreta; dijalog.
Hrčak ID:
294658
URI
Datum izdavanja:
8.12.2022.
Posjeta: 722 *