Other
SMJERNICE ZA KLASIFIKACIJU, DIJAGNOSTIKU, OBRADU I HABILITACIJU NOVOROĐENČADI I DJECE S POROĐAJNIM OŠTEĆENJEM PLEKSUSA BRAHIJALISA
ASIJA ROTA ČEPRNJA
; Split University Hospital Center, Department of Physical and Rehabilitation Medicine, Split, Croatia
VALENTINA MATIJEVIĆ
; Department of Rheumatology, Physical Medicine and Rehabilitation, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb; 3Faculty of Dental Medicine and Health, Osijek; 4Libertas International University, Zagreb, Croatia
TATJANA ŠIMUNIĆ
; Department of Physical Medicine and Rehabilitation, Dr Ivo Pedišić General Hospital, Sisak, Croatia
SLAĐANA VUKOVIĆ BAR
; Split University Hospital Center, Department of Physical and Rehabilitation Medicine, Split, Croatia
SANDRA KUZMIČIĆ
; Split University Hospital Center, Department of Physical and Rehabilitation Medicine, Split, Croatia
MLADENKA PARLOV
; Split University Hospital Center, Department of Physical and Rehabilitation Medicine, Split, Croatia
VESNA BILANDŽIĆ
; Split University Hospital Center, Department of Physical and Rehabilitation Medicine, Split, Croatia
DANIJEL MIKULIĆ
; Emergency Department, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Abstract
Porođajno oštećenje pleksusa brahijalisa (POPB) je neuromotorna fl akcidna paraliza ruke uzrokovana ozljedom jednog ili više korijenova pleksusa brahijalisa (PB) tijekom poroda. Uočava se obično ubrzo nakon poroda. Incidencija POBP je između 0,5 i 4,4 na 1000 poroda. U većini slučajeva, oštećenja brahijalnog pleksusa (OPB) su prolazna i dolazi do spontanog, potpunog oporavka funkcije u prvim tjednima života. Kod neke djece (20 do 30 %) slabost ruke zaostaje i dovodi do živčano-mišićne disfunkcije i trajnog invaliditeta. U literaturi postoje razlike u klasifi kaciji, dijagnozi i liječenju ovog poremećaja. Variraju od autora do autora i zasnivaju se na različitim studijama. Zajednički cilj habilitacije je vratiti senzornu i motoričku kontrolu, održati i povećati opseg pokreta, povećati mišićnu snagu, potaknuti bilateralnu funkcionalnu aktivnost i spriječiti sekundarne komplikacije. Razlike nastaju u načinu ostvarivanja tih zadataka. Dva su osnovna oblika liječenja OBP: konzervativno i kirurško. Konzervativno liječenje uključuje: intenzivnu kineziterapiju, korištenje komplementarnih tehnika poput elektrostimulacije, termoterapije, hidrogimnastike, udlaga, injekcija botulin toksina, radne terapije. Rano konzervativno liječenje je glavna opcija u liječenju OBP. Pregledom literature smo primijetili da nema znanstvenih dokaza o nekim habilitacijskom tehnikama koje se koriste u konzervativnom liječenju. Koriste se u brojnim centrima, iako njihova djelotvornost nije dokazana. Kirurško liječenje OBP-a može biti primarno (neurokirurško) i sekundarno (ortopedsko). Postoje razmimoilaženja u literaturi u pogledu potrebe neurokirurškog liječenju OBP-a kao i o dobi kada ga provesti. Svrha ovog istraživanja bila je učiniti pregled literature o klasifi kaciji, dijagnostičkoj obradi i habilitaciji POPB-a te odgovoriti na pitanja s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu. Zbog neujednačenih stavova u literaturi, na osnovi dostupnih znanstvenih dokaza te osobnih kliničkih iskustava, izradili smo vlastite smjernice za klasifi kaciju, dijagnostiku, obradu i habilitaciju novorođenčadi i djece s OPB-om. Članovi Sekcije dječjih fi zijatara pri Hrvatskom društvu za fi zikalnu i rehabilitacijsku medicinu na Kongresu fi zikalne i rehabilitacijske medicine u travnju 2022. u Šibeniku usvojilii su ove smjernice (postupnik) za habilitaciju djece s porođajnim oštećenjem pleksusa brahijalisa.
Keywords
pleksus brahijalis; porod, oštećenje; postupnik; dijagnoza; habilitacija
Hrčak ID:
294725
URI
Publication date:
27.2.2023.
Visits: 765 *