Stručni rad

Utjecaj proizvodnje i prerade ovčje vune na okoliš

Boro Mioč ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ana Džaja
Ante Kasap ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zvonko Antunović ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Marija Jukić Grbavac ; Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina
Valentina Držaić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Vuna je u prošlosti bila jedan od najvažnijih i najcjenjenijih ovčjih proizvoda. Zbog svoje je važnosti nerijetko nazivana „bijelim zlatom“. Većinu proizvedene vune (oko 56 %) prerađuje tekstilna industrija čija je sirovina uglavnom vuna vrhunske kvalitete. U posljednjim je desetljećima, zbog izrazite konkurencije sintetičkih vlakana, znatno smanjen interes za vunom, osobito onom grubom, loše kvalitete (koje je u Europi i Hrvatskoj najviše). Osim toga velik je problem vuneni otpad koji nastaje tijekom striže ovaca i procesa prerade vune. U kategoriju otpadne (neželjene) vune pripada i trbušna vuna finorunih pasmina ovaca koje je u runu oko 20 %. Tijekom procesa prerade (grebanje, češljanje, predenje, tkanje i dr.)
otpadne od 10 do 15 % vune. Pranjem vune troši se mnogo energije, rada, vremena te vode koja najčešće završava u okolišu. Sve naglašenija svijest o važnosti očuvanja okoliša i veća potreba za sigurnim i održivim biološkim materijalima pokretač su traženja novih metoda recikliranja vunenog otpada i stvaranja novih proizvoda. Stoga je velik izazov u budućnosti pronaći gospodarski korisna, tržišno isplativa i ekološki prihvatljiva
rješenja za nekvalitetnu vunu i vunski otpad, što će izravno pripomoći uzgajivačima i pridonijeti očuvanju okoliša.

Ključne riječi

vuna; pranje; otpad; okoliš; nove tehnologije

Hrčak ID:

296672

URI

https://hrcak.srce.hr/296672

Datum izdavanja:

27.3.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 901 *