Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/SocEkol.32.1.1
Poljoprivrednici sutrašnjice: transformativna snaga kratkih opskrbnih lanaca
Nataša Bokan
orcid.org/0000-0002-0094-025X
; Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
Olga Orlić
orcid.org/0000-0001-9189-5732
; Institut za antropologiju, Gajeva 32, 10 000 Zagreb
Petar Bagarić
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42, 10 000 Zagreb
Sažetak
Cilj je ovog rada istražiti iskustva poljoprivrednika i institucija s kratkim lancima opskrbe hranom kao načinom ostvarenja prehrambenog suvereniteta. Istraživačko pitanje je bilo usmjereno na otkrivanje prednosti i nedostataka kratkih opskrbnih lanaca (KOL-ova), što bi moglo pomoći u boljem usmjeravanju budućeg civilnog i institucionalnog angažmana i podrške KOL-ovima. Također se razmatra kontekstualni okvir postojećih politika kroz kratki pregled dokumenata u kojima su iznijete politike koje se odnose na KOL-ove. U radu je korištena mješovita metodologija, a podaci su prikupljeni online anketom i polustrukturiranim intervjuima. Istraživanje je provedeno u studenom i prosincu 2020. godine. Anketnim istraživanjem obuhvaćena su dva poduzorka, poljoprivrednici i institucije, dok su polustrukturirani intervjui provedeni s članovima KOL-a „Najbolje lokalno“. Rezultati online ankete pokazali su da su naši sugovornici, poljoprivrednici i institucije, jako zainteresirani za KOL-ove, no nedostaju im edukativni tečajevi koji bi im pomogli da uspostave više KOL-ova ili koji bi ih podržali na adekvatniji način. Poljoprivrednici su vrlo zadovoljni svojim sudjelovanjem u KOL-ovima te smatraju da su sudjelovanjem u njima stekli nove vještine, vrijedne povratne informacije i poštene cijene za svoje proizvode. Polustrukturirani intervjui su pružili detaljnije podatke o iskustvima poljoprivrednika s određenim KOL-om. Institucionalni sudionici smatraju da su KOL-ovi bitni za društvenu, ekonomsku i ekološku održivost. Prehrambeni suverenitet Hrvatske razvija se ponajviše kroz civilno društvo, a u posljednje vrijeme pojavljuje se i institucionalna podrška. U nastojanju da prehrambeni sustav postane lokalniji i primjereniji potrebama lokalnih poljoprivrednika, građana i lokalnih zajednica, te bi se institucije trebale pozabaviti slabim točkama kao što su administrativne prepreke kako bi vrijednosti prehrambenog suvereniteta postale više od samo nekog egzotičnog primjera alternativne prakse, već sastavni dio sustava lokalnih zajednica.
Ključne riječi
poljoprivrednici; prehrambeni suverenitet; lokalna poljoprivreda; kratki opskrbni lanci; Hrvatska
Hrčak ID:
301035
URI
Datum izdavanja:
30.4.2023.
Posjeta: 1.520 *