Synthesis philosophica, Vol. 37 No. 2, 2022.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/sp37202
Demistificiranje koncepta prava na zdravlje
Tomislav Nedić
orcid.org/0000-0003-4344-8465
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law, Stjepana Radića 13, HR–31000 Osijek
Sažetak
U realitetu rapidnoga opće-društvenog razvoja, pojavom pitanja o novim nositeljima subjektivnih prava te prodiranjem novih oblika (subjektivnih) prava općenito, rasprava o moralnim i subjektivnim (pravnim) pravima oduvijek je bila, jest i biti će aktualna društvena komponenta. Neosporno je kako pravo i (humana) bioetika primarno vlastitu usredotočenost temelje zaštiti ljudskoga života i ozbiljenju vrhovnosti ljudskoga zdravlja. Postizanje cjelokupne ljudske dobrobiti nedvojbeno je uvjetovano imanentnošću dobroga zdravlja, a u suvremenome ga društvu omogućava jedinstveni »mehanizam« – pravo na zdravlje. Iako usredotočena kulturi zdravlja (healthism), trenutna epoha oksimoronski prostire seriju izazova i kontroverzi vezanih uz pitanje ljudskoga zdravlja i njegovoga očuvanja koja su osobito došla do izražaja tijekom COVID-19 krize. No apriorno pitanje koje se može postaviti jest – što bi to samo zdravlje uopće bilo? Upravo zato zaštita ljudskoga zdravlja i ostvarivanje prava na zdravlje jedno je od najzahtjevnijih problematika s kojim se pravo (u objektivnom smislu) može susresti. Pravo na zdravlje, kao subjektivno i prilično inkluzivno pravo, utjelovljuje ne samo prava koja su antropocentrički orijentirana, već i ona prava koja teže biocentričkoj zaštiti harmonije ravnoteže okoliša i prirode kao neodvojivih nazivnika stanja ljudskoga zdravlja. Iako su istaknuti (uglavnom anglosaksonski) politički i pravni filozofi bili pesimistični glede ostvarivanja i provedbe prava na (najviši dosežni standard) zdravlja, u ovome se radu nude mogućnosti njegova ostvarivanja, koje uvelike ovise o tome na koji se način koncept zdravlja uopće shvaća. Zdravlje bi trebalo biti razmatrano u vidu idejno-vrijednosne kategorije kojoj se teži (Sollen), bez umišljaja o čistoj i kategoričkoj refleksiji zbilje (Sein). S obzirom na inkluzivnost specifičnu za pravo na zdravlje, u ovome se radu nudi obradba i razmatranje prava na zdravlje u njegovoj pojmovnoj te normativnoj cjelini i opsegu polazeći od pitanja: kako pravo štiti ljudsko zdravlje i njegove konstitutivne elemente? Isto pitanje izaziva zanimljiva interdisciplinarna (prvenstveno pravna i filozofijska) gledišta.
Ključne riječi
pravo na zdravlje; zdravlje; prava; zakon; filozofija; okoliš; pravna prisila; bioetika
Hrčak ID:
303698
URI
Datum izdavanja:
29.12.2022.
Posjeta: 634 *