Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32582/aa.61.1.4

Prehrana brgljuna Engraulis encrasicolus (Linnaeus, 1758) tijekom mrijesta u istočnom dijelu Jadranskoga mora

Bosiljka Mustać ; Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru, Trg Kneza Višeslava 9, 23000 Zadar, Hrvatska
Marijana Hure ; Institut za istraživanje mora i priobalja, Sveučilište u Dubrovniku, Kneza Damjana Jude 12, 20000 Dubrovnik, Hrvatska

Sažetak

Cilj ovog rada bio je utvrditi kvantitativnu i kvalitativnu varijabilnost u prehrani brgljuna Engraulis encrasicolus tijekom mrijesta. Uzorci iz komercijalnih ulova plivaricom (travanj 2014 – rujan 2016), obuhvatili su ribolovna područja obalnog i otvorenog mora duž istočne obale Jadrana, različitog trofičkog stanja i sastava zooplanktona. Ličinke deseteronožaca općenito su glavni izvor hrane tijekom mrijesta brgljuna, a prate ih kalanoidni veslonošci. Unutar veslonožaca najzastupljenija je bila vrsta kalanoida Temora stylifera, a slijede veslonošci skupine Oncaea i porodica Corycaeidae. Premda nisu utvrđene značajne razlike u sastavu prehrane u odnosu na dužinu ribe, udio veslonožaca smanjio se porastom dužine brgljuna, a postupno su ih nadomještali veliki rakovi - deseteronošci, eufazidi, rašljonožci i rakušci. Međutim, uočena je značajna razlika u sastavu plijena između obalnog i otvorenog mora (globalni R = 0.164, p <0.05). Pored odraslih veslonožaca, brgljun otvorenog mora hranio se uglavnom ličinkama deseteronožaca i njihovih megalopa stadija te rakušci. U želucu ribe ulovljene u obalnim vodama primijećen je veći doprinos eufauzida, rakušcima i ribljih jaja. Raznolikost plijena bila je veća u želucima jedinki ulovljenih u otvorenim vodama (H’=0.59) nego u obalnom dijelu Jadrana (H’=0.40).

Ključne riječi

sitna plava riba; trofička ekologija; razmnožavanje; Jadransko more

Hrčak ID:

240294

URI

https://hrcak.srce.hr/240294

Datum izdavanja:

30.6.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.591 *