Acta Adriatica, Vol. 60 No. 1, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32582/aa.60.1.7
Utjecaj hranidbe na sastav mišićnog tkiva plavoperajne tune (Thunnus thynnus) uzgajane u kavezima
Ivana Miletić
; Permanent Representation of Croatia to the European Union, Avenue des Arts 50, 1000 Bruxelles, Belgium
Ivona Mladineo
; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Šet. I. Meštrovića 63, 21000 Split, Hrvatska
Stjepan Orhanović
; Sveučilište u Splitu, PMF, Odjel za kemiju, Ruđera Boškovića 33, 21000 Split, Hrvatska
Maja Pavela-Vrančić
; Sveučilište u Splitu, PMF, Odjel za kemiju, Ruđera Boškovića 33, 21000 Split, Hrvatska
Merica Slišković
orcid.org/0000-0003-3951-9822
; Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Ruđera Boškovića 37, 21000 Split, Hrvatska
Gorana Jelić Mrčelić
; Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Ruđera Boškovića 37, 21000 Split, Hrvatska
Sažetak
Kavezni uzgoj tune uhvaćene u divljini, tijekom razdoblja dužeg od jedne godine, sve dok tuna ne dobije znatno na težini, jedan je od najznačajnijih akvakulturnih aktivnost u Hrvatskoj. Cilj ovog rada je odrediti utjecaj intenziteta i duljine ishrane na biokemijski sastav bijelog mišićnog tkiva (uku-pni sadržaj masti, vode, suhe tvari, ugljikohidrata i proteina) tek ulovljene tune (Thunnus thynnus) prije tovljenja, u odnosu na tunu uzgajanu u kavezima kružnog oblika između 2001. i 2004. u uvali Vela Grška, koja se nalazi na južnoj obali otoka Brača u hrvatskom dijelu Jadranskog mora (LAT 43°17’40,6984”N, LONG 016°28’58,4315”E (WGS84)). Tuna uzgajana u sva četiri kaveza hranje-na je domaćom malom plavom ribom ili mješavinom haringe iz Sjevernog mora (Clupea harengus) i srdele (Sardina pilchardus), i to tijekom pet mjeseci (kavez 3), osam mjeseci (kavez 4) odnosno 21 mjesec (kavezi 1 i 2). Niski udjeli vode i visoki udjeli suhe tvari, uključujući masti, zabilježeni su u mišićnom tkivu uzgajane tune u odnosu na divlju tunu. U mišićnom tkivu kavezno uzgajane tune zabilježeno je 55.26% vode u kavezu 1, 39.95% u kavezu 2, 54.64% u kavezu 3 i 49.70% u kavezu 4, što su značajno niže vrijednosti od vrijednosti izmjerenih za divlju tunu (80.36%). Udio suhe tvari u mišićnom tkivu uzgajane tovljene tune značajno se razlikovao od udjela suhe tvari nađene u mišićnom tkivu divlje tune (19.64%), ali u mišićnom tkivu tuna uzgajanih u različitim kavezima (44.74% u kavezu 1, 60.05% u kavezu 2, 45.36% u kavezu 3 i 50.30% u kavezu 4). Ukupne masti u mišićnom tkivu čine manje od 1% ukupne težine tijela divlje tune, dok su te vrijednosti u tovljenih tuna: 20.62% u kavezu 1, 42.50% u kavezu 2, 20.97% u kavezu 3 i 20.57% u kavezu 4. Ovi rezultati upućuju na to da se visok sadržaj masti može postići već nakon pet mjeseci intenzivnog tovljenja tune. Visoke vrijednosti udjela proteina nađene su u mišićnom tkivu uzgajanih tuna (18.60% u kavezu 1, 16.00% u kavezu 2, 15.09% u kavezu 3 i 20.58% u kavezu 4) u usporedbi s mišićnim tkivom divlje tune (13.77%).Udio ugljikohidrata u mišićnom tkivu tuna nije se značajno razlikovao između tuna uzgajanih u različitim kavezima (0.83% u kavezu 1, 0.57% u kavezu 2.0 66% u kavezu 3 i 0.37 u kavezu 4), kao ni u usporedbi s mišićnim tkivom divljih tuna (0.31%). Kako ugljikohidrati potječu iz glikogena koji se brzo sintetizira i razgrađuje, sadržaj glikogena u mišićnom tkivu tune, manje je pogodan param-etar za ocjenu kvalitete mišićnog tkiva uzgajane ribe.
Ključne riječi
plavoperajna tuna; sastav mišićnog tkiva; kavezni uzgoj; uvala Vela Grška
Hrčak ID:
223129
URI
Datum izdavanja:
15.7.2019.
Posjeta: 1.343 *