Croatology, Vol. 14 No. 1, 2023.
Original scientific paper
https://doi.org/10.59323/k.14.1.2
Suvremene migracije i radna snaga: demografski i radno-ekonomski profil hrvatskoga iseljeništva u Irskoj
Monika Komušanac
orcid.org/0000-0002-3131-6679
; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb
Abstract
Prema procjenama, trenutno u Irskoj živi između 24.000 i 25.000 Hrvata koji su iselili nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Najintenzivnije iseljavanje iz Hrvatske u Irsku registrirano je 2017. godine kada je izdano približno 4.900 PPS-brojeva hrvatskim državljanima. Kretanje broja izdanih PPS-alokacija hrvatskim državljanima od 2013. do 2021. godine prema publikacijama irske statističke službe (Central Statistics Office), upozorila je na 1,8 puta veće razmjere iseljavanja iz Hrvatske u Irsku nego DZS i smatra se najrelevantnijim pokazateljem neto imigracije iz Hrvatske u Irsku. Dobni profil iseljenika u Irsku ne razlikuje se znatno od klasičnoga recentnoga iseljenika iz Hrvatske, uglavnom je riječ o iseljenim osobama koje su trenutno u mlađoj i zreloj radnoj dobi, tj. između 30 i 35, te 40 i 50 godina starosti, koje u Irskoj žive između 6 i 10 godina. S obzirom na to da se standardna kvalitativna
istraživanja iseljavanja iz Hrvatske temelje na definiranju motiva odlaska i procjene mogućega povratka, metodom online anketiranja provedeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 145 iseljenih osoba koje
trenutno žive i rade u Irskoj, a s ciljem definiranja njihovoga prosječnoga radno-ekonomskoga profila. Glavni rezultati upozorili su na specifična obilježja radnoga mjesta i uvjeta rada od kojih će se u nastavku izdvojiti oni najvažniji. Prosječno vrijeme potrebno za pronalazak posla u Irskoj
je 21,7 dan, a najviše ispitanika (2/3) trenutno je zaposleno u uslužnim djelatnostima, zdravstvu, administraciji te ICT-sektoru. Većina ispitani-ka (82 %) imala je posao u Hrvatskoj što potvrđuje da iseljavanje nije isključivo ekonomski uvjetovano i da posjedovanje radnoga mjesta nije preduvjet ostanka u Hrvatskoj. Prilikom označavanja najvažnijih stavki prilikom izbora posla, ispitanici su visinu plaće i mogućnosti napredovanja rangirali kao dva najvažnija čimbenika, dok im je najmanje važna odrednica posao „u struci“. Usporedbom visine plaće uočeno je da su prosječni mjesečni prihodi u Irskoj dva do tri puta veći, nego u Hrvatskoj, kao i očekivani osnovni životni izdatci (stanovanje i komunalne
usluge), zbog čega 2/3 ispitanika mora, za njihovo podmirivanje, izdvojiti između 20 i 40 % mjesečne zarade. Iako su razlike relativno male, ispitanici su pokazali veće zadovoljstvo kvalitetom života i životnim standardom nego trenutnim radnim mjestom u Irskoj što se može objasniti odnosom visine mjesečnih prihoda i osnovnih životnih troškova, ali i ne-ekonomskim čimbenicima kao što su uređenost društva, način upravljanja, funkcioniranje institucija, administrativno rasterećenje i sl. Na kraju, istraživanje je potvrdilo neizvjesnost povratka za 36 % ispitanika, manji udio ispitanika perspektivu povratka svodi na ispunjenje određenih kriterija kao što su stjecanje uvjeta za mirovinu u Irskoj (23
%) ili uštedu značajnijega novčanoga iznosa (13 %), dok 28 % uopće nema namjeru povratka u Hrvatsku.
Keywords
Hrvatska; Irska; iseljavanje; radna snaga; zaposlenost
Hrčak ID:
306400
URI
Publication date:
1.7.2023.
Visits: 398 *