Pregledni rad

OBRAZOVANJE POTROŠAČA

Alen Tafra

Sažetak

Širenje obveznoga općeg obrazovanja ubraja se među najvažnije demokratske promjene. Utoliko je promišljanje aktualne krize školstva potrebno smjestiti u širi kontekst duhovne situacije koja nastupa prije dva stoljeća. Kritika općega obrazovanja od svojih početaka vezana je tako uz kritiku fenomena sekularizacije, individualizma, egalitarizma, masovne kulture i medija (Nietzsche, Eliot, Hamsun, Spengler, Heidegger, Jaspers, Toynbee itd.). Druga individualistička revolucija kao druga faza potrošačkog društva (Lipovetsky) ukazuje na suvremenu iscrpljenost i revolucionarnih alternativa. No, liberalna kulturna paradigma potrošačke zadruge kao proizvodnje potrošača (Bauman) ipak ne ulijeva dovoljno povjerenja u sposobnost zapadnih društava da uopće proizvode pojedince koji su nužni za njihovo perpetuiranje. Naime, konzumistički i konformistički karakter kulture mladih čini cool pedagoška nastojanja sumnjivim (Nietzsche, Eliot, Hamsun, Spengler, Heidegger, Jaspers, Toynbee itd.). Nova vizualna kultura i novi izvori informacija mogu proizvesti i nove vidove mladenačke zabave, kao i staroga aleksandrizma. Nastojanje oko interdisciplinarne znanosti o odgoju mora se stoga suočiti sa svojom dugačkom sjenom: kritikom ukupnoga senzualističkog (Sorokin) sociokulturnog sustava. Relevantan je to uvjet i svake optimistične odgojno-obrazovne prospektive, koju ovo područje nužno zahtjeva.

Ključne riječi

Aleksandrizam; kritika obrazovanja; obrazovni pesimizam

Hrčak ID:

2673

URI

https://hrcak.srce.hr/2673

Datum izdavanja:

11.1.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.917 *