Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21860/j.14.1.5

Revizija životinjske etike i estetike: Udaljena blizina

Tomaž Grušovnik ; Institute for Educational Sciences, University of Primorska, Koper, Slovenia
Vesna Liponik orcid id orcid.org/0000-0003-4511-3204 ; Institute of Philosophy, ZRC SAZU, Ljubljana, Slovenia


Puni tekst: engleski PDF 588 Kb

str. 87-103

preuzimanja: 52

citiraj


Sažetak

Cilj rada je utvrditi drugačiji (transspecijski) model (životinjske) etike izazivanjem jedne od dominantnijih paradigmi suvremene etike (i estetike), etike drugoga. Etika drugoga, u stremljenju k otvorenosti i izbjegavanju aproprijacije, gura životinju k zastupljenosti i neizrecivosti, označavajući je kao „posve drugačiju“, što posljedično vodi nemogućnosti ostvarivanja bilo kakve komunikacije i uzajamnog razumijevanja, čak i samorazumijevanja. U ovom se kontekstu javlja problematika antropomorfizma, problem koji je usko povezan s temeljnim pitanjem koje hrani etiku drugoga, strah od nevjerojatne blizine. Naša je teza da najprikladniji put k rješavanju problema nije pokušavanje rješavanja nerješive napetosti između udaljenosti i blizine (izbjegavanje sukobljavanja sa životinjom, ili kroz logos ili nečime što nadilazi logos), već dekonstrukcija ovih pokušaja nadilaženja koji su korijen problema. Stoga se odnos s drugim može shvatiti prepoznavanjem ovog paradoksa, isprepletenost razumijevanja i nerazumijevanja, udaljenosti i blizine ili udaljene blizine.

Ključne riječi

blizina; antropomorfizam; životinjska etika; uzvišenost; Derrida

Hrčak ID:

309390

URI

https://hrcak.srce.hr/309390

Datum izdavanja:

2.11.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 145 *