Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2023.5.3
UTJECAJ DODAVANJA OTPADNE KORE ANANASA U SVRHU POVEĆANJA PROIZVODNJE SIROVE NAFTE TIJEKOM PROCESA POVEĆANJA ISCRPKA NAFTE
Samsol Samsol
orcid.org/0000-0002-5386-8546
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Pauhesti Pauhesti
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Havid Pramadhika
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Muhammad Zainal Abidin
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Onnie Ridaliani
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Puri Wijayanti
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Asri Nugrahanti
; Petroleum Engineering Department, Faculty of Earth and Energy Technology Universitas Trisakti, Jakarta Indonesia 11440
Sažetak
Kako potražnja za energijom i dalje raste, ona se i dalje primarno zadovoljava fosilnim gorivima i neobnovljivim izvorima energije. Osim toga, proizvodnja nafte, osobito na starijim poljima, opada. Metoda povećanja iscrpka nafte (engl. Enhanced Oil Recovery, EOR) korištena u ovoj studiji jest utiskivanje surfaktanta s dodatkom otpadne kore ananasa. Eksperiment je proveden u kontroliranim laboratorijskim uvjetima korištenjem surfaktanta i slane vode saliniteta 5000 ppm odnosno 12 000 ppm. Raspon koncentracija korištenoga surfaktanta (alfa-olefin sulfonat, AOS) bio je od 0,2 % do 0,6 % (2 × 10-6 m3 i do 0,6 % od 1 × 10-3 m3). Ispitivanje otopine provedeno je na dvjema različitim temperaturama, točnije 30 °C i 60 °C. Otopina je ispitana s dodatkom kore ananasa i bez kore ananasa. Laboratorijskim mjerenjima određene su gustoća, viskoznost i međufazna napetost navedenih dviju otopina. Kako bi se utvrdio iscrpak nafte, navedene otopine utisnute su u uzorak jezgre. Dobivene vrijednosti međufazne napetosti (engl. interfacial tension, IFT) bile su 17,5 mN/m bez prisustva aditiva (kore ananasa) i 15,4 mN/m u slučaju otopine u koju je dodana kora ananasa. Iscrpak nafte u slučaju otopine saliniteta 12 000 ppm i koncentracijom surfaktanta 0,6 % iznosio je 42,01 %. Nadalje, utvrđeno je da iscrpak nafte u slučaju otopine surfaktanta s dodatkom kore ananasa iznosi 44,26 %. Na temelju rezultata ove studije može se zaključiti da korištenje kore ananasa pokazuje povoljan utjecaj na proces proizvodnje nafte.
Ključne riječi
metoda povećanja iscrpka nafte (EOR); kora ananasa; međufazna napetost; surfaktant
Hrčak ID:
310837
URI
Datum izdavanja:
4.12.2023.
Posjeta: 292 *