Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 43. No. 178.-179., 2023.

Stručni rad

Mineralne sirovine Varaždinske županije – potencijal održivog gospodarskog razvoja i prosperiteta u vremenu energetske tranzicije

Melita Srpak ; Zavod za prostorno uređenje varaždinske županije
Darko Pavlović orcid id orcid.org/0000-0002-0064-0900 ; Plinacro d.o.o.

Puni tekst: hrvatski pdf 2.448 Kb

str. 66-76

preuzimanja: 43

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 2.448 Kb

str. 66-76

preuzimanja: 79

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Rudarska djelatnost u Varaždinskoj županiji suočava se s nizom ograničenja koja proizlaze ne samo iz rudarskih zakona, već i iz drugih regulativa koje se odnose na zaštitu okoliša, prirode i očuvanje prirodnih resursa. Postupak dobivanja koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina često je dugotrajan i neizvjestan. Dostupnost mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, znatno je ograničena te se u toj perspektivi zbog složenosti, dugotrajnosti i neizvjesnosti postupka za ishođenje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina može očekivati nedostatnost nekih mineralnih sirovina te postoji potreba njihova uvoza. Mineralne sirovine predstavljaju ključni resurs u industriji i gospodarstvu te su od iznimne važnosti za različite aspekte ljudskog života. Dok se gospodarska važnost eksploatacije energetskih mineralnih sirovina poput geotermalnih voda, prirodnog plina, nafte često ističe i prepoznaje u javnosti, važnost drugih mineralnih sirovina, kao što su glina, pijesak, šljunak ili građevni kamen, često je nedovoljno cijenjena i marginalizirana. Rezultati istraživanja u ovom članku proizlaze iz činjenice da održivi razvoj u gospodarenju mineralnim sirovinama na području Varaždinske županije predstavlja temeljni koncept koji služi kao osnova za formuliranje politika i strategija s ciljem ostvarivanja kontinuiranog ekonomskog i socijalnog napretka. S druge strane se istovremeno se teži minimiziranju negativnih utjecaja na okoliš i očuvanju prirodnih resursa koji su od suštinskog značaja za održivost ljudskih aktivnosti u budućnosti, pa tako i eksploatacije mineralnih sirovina.

Ključne riječi

energetska tranzicija; gospodarstvo; industrija; mineralne sirovine; okoliš; Varaždinska županiji

Hrčak ID:

311505

URI

https://hrcak.srce.hr/311505

Datum izdavanja:

15.12.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 254 *

Publication date: 15 December 2023

Volume: 43

Issue: 178. - 179.

Pages: 66-76

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: energetska tranzicija

Keyword: gospodarstvo

Keyword: industrija

Keyword: mineralne sirovine

Keyword: okoliš

Keyword: Varaždinska županiji

Keywords:

Keyword: energy transition

Keyword: economy

Keyword: industry

Keyword: mineral resources

Keyword: environment

Keyword: Varaždin County

Mineralne sirovine Varaždinske županije – potencijal održivog gospodarskog razvoja i prosperiteta u vremenu energetske tranzicije

Translated Title (en): Mineral resources of Varaždin county – sustainable economic development potential in the era of energy transition

[ORCID] Melita Srpak[1]

Email: melita.srpak@gmail.com

 

Zavod za prostorno uređenje varaždinske županije Institute for Spatial Planning of Varaždin County Mali plac 1a, 42000 Varaždin

[ORCID] Melita Srpak[*][1]

 

Zavod za prostorno uređenje varaždinske županije Institute for Spatial Planning of Varaždin County Mali plac 1a, 42000 Varaždin

[ORCID] Darko Pavlović[1][1]

 

Plinacro d.o.o. Plinacro Ltd. Savska cesta 88a, 10000, Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Melita Srpak, Zavod za prostorno uređenje varaždinske županije, Mali plac 1a, 42000 Varaždin melita.srpak@gmail.com

Abstract

Rudarska djelatnost u Varaždinskoj županiji suočava se s nizom ograničenja koja proizlaze ne samo iz rudarskih zakona, već i iz drugih regulativa koje se odnose na zaštitu okoliša, prirode i očuvanje prirodnih resursa. Postupak dobivanja koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina često je dugotrajan i neizvjestan. Dostupnost mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, znatno je ograničena te se u toj perspektivi zbog složenosti, dugotrajnosti i neizvjesnosti postupka za ishođenje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina može očekivati nedostatnost nekih mineralnih sirovina te postoji potreba njihova uvoza. Mineralne sirovine predstavljaju ključni resurs u industriji i gospodarstvu te su od iznimne važnosti za različite aspekte ljudskog života. Dok se gospodarska važnost eksploatacije energetskih mineralnih sirovina poput geotermalnih voda, prirodnog plina, nafte često ističe i prepoznaje u javnosti, važnost drugih mineralnih sirovina, kao što su glina, pijesak, šljunak ili građevni kamen, često je nedovoljno cijenjena i marginalizirana. Rezultati istraživanja u ovom članku proizlaze iz činjenice da održivi razvoj u gospodarenju mineralnim sirovinama na području Varaždinske županije predstavlja temeljni koncept koji služi kao osnova za formuliranje politika i strategija s ciljem ostvarivanja kontinuiranog ekonomskog i socijalnog napretka. S druge strane se istovremeno se teži minimiziranju negativnih utjecaja na okoliš i očuvanju prirodnih resursa koji su od suštinskog značaja za održivost ljudskih aktivnosti u budućnosti, pa tako i eksploatacije mineralnih sirovina.

Translated Abstract

The mining industry in Varaždin County faces several constraints stemming not only from mining laws but also from other regulations related to environmental protection, nature conservation, and the preservaizv. prof. dr. sc. Darko Pavlović Savjetnik predsjednika Uprave Plinacro d.o.o., Zagreb darko.pavlovic@plinacro.hr 66 | tion of natural resources. The process of obtaining concessions for mineral resource exploitation is often lengthy and uncertain. The availability of mineral resources in Varaždin County is significantly limited, and due to the complexity, duration, and uncertainty of the concession acquisition process, the insufficiency of some mineral resources can be expected, necessitating their import. Mineral resources are a critical asset for industry and the economy and are of paramount importance for various aspects of human life. While the economic importance of exploiting energy mineral resources such as geothermal waters, natural gas, and oil is often highlighted and recognized in the public eye, the importance of other mineral resources, such as clay, sand, gravel, or building stone, is often underappreciated and marginalized. The research results presented in this article are based on the premise that sustainable development in mineral resource management in Varaždin County represents a fundamental concept serving as a basis for formulating policies and strategies aimed at achieving continuous economic and social progress. Simultaneously, there is a drive to minimize adverse environmental impacts and preserve natural resources that are essential for the sustainability of human activities in the future, including mineral resource exploitation.

Uvod

Rudarsko zakonodavstvo temeljem krovnog akta, Zakona o rudarstvu, uređuje istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, pa se istraživanjem smatraju radovi i ispitivanja kojima je cilj utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta, kakvoću, količinu i uvjete eksploatacije. Zakonom o rudarstvu eksploatacijska polja mineralnih sirovina utvrđuju se sukladno obuhvatu potvrđenih bilančnih rezervi i uvjetima iz lokacijske dozvole, a eksploatacija je moguća u granicama rudarskog projekta na temelju kojega je izdana koncesija. Analizirajući strateške dokumente, njihovu tematiku, problematiku, sadržajnost i detaljnost često je uočljiv pojam održivog razvoja (održivog gospodarenja) koji se svakodnevno implementira u zakonsku regulativu. Održivim gospodarenjem danas se bave različite struke koje istražuju prirodne i/ili društvene aspekte dugoročnog održivog razvoja. Održivost je već sama po sebi kompleksnog karaktera i mora sadržavati osnovne prirodno-društvene i tehnološke komponente. Stoga svaki oblik razvoja, bilo gospodarskog ili društvenog, treba biti usmjeren prema očuvanju okoliša i sprečavanju štetnih posljedica po prirodne izvore. Ključna je ideja da ekonomska i socijalna evolucija ne smije kompromitirati mogućnost budućih generacija za zadovoljenje vlastitih potreba, a sve to bez iscrpljivanja neobnovljivih izvora i dugoročnog narušavanja okoliša. Mineralne sirovine predstavljaju rudno blago (sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama) koje je od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobnu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o rudarstvu te Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske (2008. godine) i podzakonskim propisima. Na području Varaždinske županije gospodarenje mineralnim sirovinama obuhvaća sljedeće vrste neenergetskih mineralnih sirovina: 1. mineralne sirovine za industrijsku preradbu 2. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta i ciglarska glina. Sukladno zakonodavstvu, propisana je obaveza jedinicama područne (regionalne) samouprave da izrade rudarsko-geološke studije za svoja teritorijalna i respektivna područja kako bi mogli ista planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja. Ova zakonska odredba ima za cilj omogućiti sustavno planiranje i upravljanje mineralnim resursima na regionalnoj i lokalnoj razini. Rudarsko-geološke studije služe kao osnovni instrument za analizu geološkog potencijala područja, pružajući detaljan uvid u prisutnost i dostupnost mineralnih sirovina te stvaraju znanstvenu i tehničku osnovu za donošenje informiranih odluka o eksploataciji i uporabi mineralnih sirovina. To omogućava precizno definiranje potreba za tim resursima, kao i razmatranje održivih metoda njihove opskrbe. Zbog povećanog interesa za eksploatacijom mineralnih sirovina na teritoriju Varaždinske županije, posebice u pogledu šljunka i pijeska, kao i na cjelokupni imperativ održivog upravljanja mineralnim resursima, inicirane su ključne inicijative s ciljem istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Pa je tako 2007. godine, donesena i usvojena „Studija potencijala i osnova gospodarenja mineralnim sirovinama na području Varaždinske županije“. U razdoblju između 2015. i 2019. godine, u skladu s odredbama Zakona o rudarstvu, Varaždinska županija je 2016. izradila novu Rudarsko-geološku studiju Varaždinske županije (u daljnjem tekstu: RGS). RGS predstavlja ključni element za planiranje budućih aktivnosti u vezi s eksploatacijom i istraživanjem mineralnih sirovina na području Varaždinske županije. Osim toga, studija služi kao temelj za oblikovanje prostorno-planske dokumentacije koja će regulirati eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina na tom području. Zaključkom Županijske skupštine kojim je usvojena Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije određivanje lokacija za buduće istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina nije moguće osigurati svagdje u prostoru jer postoje zabrane, ograničenja i posebni uvjeti koji utječu na izbor potencijalnih lokacija i njihovu veličinu. Ovaj zaključak odražava činjenicu da različite zabrane, ograničenja i specifični uvjeti, međusobno isprepleteni, značajno utječu na proces odabira prikladnih lokacija, kako u smislu njihove lokacije, tako i u pogledu obuhvata tih područja. U odabiru lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, posebna se pažnja mora posvetiti usklađenosti s zahtjevima zaštite prirode, očuvanja okoliša i kulturno-povijesnih vrijednosti. Ovdje se izdvaja izuzetno visoka važnost zaštite ležišta pitke vode kao najvišeg prioriteta u donošenju odluka o lokacijama za eksploataciju mineralnih sirovina. S obzirom na složenost ove ravnoteže između ekonomske koristi i očuvanja prirode, donošenje informiranih odluka zahtijeva dubinske analize i stručnu ekspertizu kako bi se osigurao održiv pristup u upravljanju mineralnim resursima na području Varaždinske županije. Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije predstavlja polazište za aktivnosti planiranja i odobravanja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, te za sanaciju napuštenih/ zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja. Rudarskogeološkom studijom Varaždinske županije je određena geološka potencijalnost mineralnih sirovina, a naročito geološka potencijalnost u zonama pogodnosti, koje su određene udaljenostima od građevinskih područja (sa zaštitnim pojasom od 50 m i 100 m), infrastrukturnih objekata i drugih datosti u prostoru i prikazane na kartografskim prikazima, te viša geološka potencijalnost u zonama pogodnosti i zonama konflikata, kao i načelno rezerve mineralnih sirovina. Prioritet u odabiru lokacija za istraživanje i eksploataciju trebalo bi dati područjima s višom geološkom potencijalnošću, koja su određena u RGS-u (Slika 1.). Na karti više geološke potencijalnosti mineralnih sirovina u zonama pogodnosti i u zonama konflikta uključene su zone geološkog potencijala za čvrste mineralne sirovine. Zaštitni pojasevi od 50 i 100 metara, koji su uspostavljeni oko građevinskih naselja, istodobno funkcioniraju kao zaštitne zone namijenjene očuvanju mineralnih sirovina (Slika 2.). U okviru geološke karte koja prati geološki potencijal za eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina, ističe se nužnost pravilnog definiranja i razumijevanja tih zaštitnih pojaseva u kontekstu njihove važnosti za upravljanje mineralnim resursima. U određenim područjima, naročito onima identificiranim kao zone konflikta, postoji raznolikost korisnika prostora s različitim interesima i potrebama. Ovi konfliktni dijelovi teritorija jasno pokazuju kompleksnost odlučivanja, s posebnim naglaskom na ekološku mrežu Naturu 2000, iznimno važne krajobraze te planirane zaštićene krajolike, čije su granice precizno određene kroz prostorno-plansku dokumentaciju. Analiza ovih zoniranih područja zahtijeva uzimanje u obzir široke lepeze različitih interesa i vrijednosti, s ciljem postizanja uravnoteženog pristupa u upravljanju mineralnim sirovinama te očuvanju okoliša i kulturne baštine na tom specifičnom teritoriju. Prostori – područja ograničenja ili zabrana istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina su prikazani na karti zabrana istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina te uključuju sljedeće: pojaseve uz cestovnu infrastrukturu, pojaseve uz željezničku infrastrukturu, pojaseve minimalnih udaljenosti od građevinskih područja naselja i građevinskih područja izvan naselja, uključivo i ta područja, zaštićene dijelove prirode i okoliša zona sanitarne zaštite voda, područja zona sanitarne zaštite izvorišnih voda sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika i pukotinsko-kavernoznom poroznosti (I., II. i III zona), sukladno Zakonu o vodama i Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Slika 3.). Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, na području Varaždinske županije nalazi se 6 eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena i 1 istražni prostor tehničko-građevnog kamena, 9 eksploatacijskih polja građevnog šljunka i pijeska i 5 istražna prostora građevnog šljunka i pijeska, 2 eksploatacijska polja ciglarske gline, 1 eksploatacijsko polje kvarcnog pijeska, 1 eksploatacijsko polje karbonatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, 1 eksploatacijsko polje Slika 3. Karta zabrana istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Varaždinskoj županiji Izvor: Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije | 69 ugljikovodika i 2 istražna prostora ugljikovodika, 1 eksploatacijsko polje geotermalne vode i 2 izvorišta/ vrela geotermalne vode, 1 istražnu bušotinu nafte.

Metode

Metode korištene u izradi rada.

Rezultati

Tekst rezultata

Rasprava

Tekst

Appendix/Dodatak -->

References

1. 

Anić-Vučinić A., , Krišto L., , Melnjak I., , Radetić L. , authors. 2017. Uloga procjene utjecaja zahvata na okoliš u prenamjeni eksploatacijskih polja. Inženjerstvo okoliša. ():117–121

2. 

Bruel A.S., , Delmar Ch. , authors. 1993. Territories, reconversion d’un site sterile. Pages Paysages. ():214–219

3. 

Blengini G.A., , Garbarino E., , Šolar S., , Shields D.J., Hámor T., , Vinai R., , Agioutantis Z. , authors. 2023. Life Cycle Assessment guidelines for the sustainable production and recycling of aggregates: the Sustainable Aggregates Resource Management project (SARMa). Journal of Cleaner Production. https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2012.01.020 ():177–181

4. 

Blenginia G.A., , Nussa P., , Dewulfa J., , Nitaa V., , Peiròa L.T., , Vidal-Legaz B., , Latunussaa, C., , Mancinia L., , Blagoevab D., , Penningtona D., , Pellegrinic M., , Maerckec A.V., , Solar S., , Groholc M., , Ciupagea C. , authors. 2017. EU methodology for critical raw materials assessment: Policy needs and proposed solutions for incremental improvements. Resources Policy. https://doi.org/10.1016/j.resourpol.2017.05.008():

5. 

Dimitrijević B. , author. 2015. Procesna analiza i definisanje modela optimizacije rekultivacije površinskih kopova. Tehnika – rudarstvo, geologija i metalurgija. https://doi.org/10.5937/tehnika1506947D(10):947–951

6. 

Dedić Ž., , Kruk B., , Kruk Lj., , Kovačević-Galović E. , authors. 2016. Rudarsko-geološka studija Varaždinske županije. Hrvatski geološki institut. https://www.eurobserv-er/(1):

7. 

Dubiński J. , author. 2013. Sustainable development of mining mineral resources. Journal of Sustainable Mining. ():1–6

8. 

Davoudi S. , author. 2000. Sustainability: a new vision for the British planning system. Planning Perspectives. https://doi.org/10.1080/026654300364056():123–137

9. 

Gorman M.R., , Dzombak D.A. , authors. 2018. A review of sustainable mining and resource management: Transitioning from the life cycle of the mine to the life cycle of the mineral, Resources. Conservation and Recycling. https://doi.org/10.1016/j.resconrec.2018.06.001():281–291

10. 

Hale J., , Legun K., , Campbell H., , Carolan M. , authors. 2018. A review of sustainable mining and resource management: Transitioning from the life cycle of the mine to the life cycle of the mineral, Resources. Conservation and Recycling. https://doi.org/10.1016/j.resconrec.2018.06.001(137):281–291

11. 

Kruk B., , Dedić Ž., , Kruk Ž., , Kovačević-Galović E., , Miko S., , Crnogaj S., , Peh Z., , Avanić R. , authors. 2014. Rudarskogeološke studije Krapinsko-zagorske županije. ():

12. 

, author. 2018. Izvješće stanja o okolišu Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2017. godine. Krapinsko-zagorska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. ():

13. 

Kumpula T., , Pajunen A., , Kaarlejärvi E., , Forbes B.C., , Stammler F. , authors. 2011. Land use and land cover change in Arctic Russia: ecological and social implications of industrial development. Global Environmental Change. https://doi.org/10.1016/j.gloenvcha.2010.12.010():

14. 

Marković S. , author. 2002. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zavod za geologiju. ():

15. 

Meyfroidt P., , Lambin E.F., Erb K.H., , Hertel T.W. , authors. 2013. Globalization of land use: distant drivers of land change and geographic displacement of land use. Current Opinion in Environmental Sustainability. https://doi.org/10.1016/j.cosust.2013.04.003(5):438–444

16. 

Penava M., , Družić M. , authors. 2014. Industrijska politika Hrvatske – pogled s aspekta deindustrijalizacije. Zbornik radova znanstvenog skupa: Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. ():153–173

17. 

Schaffartzik A., , Mayer A., , Eisenmenger N., , Krausmann F. , authors. 2016. Global patterns of metal extractivism, 1950–2010: Providing the bones for the industrial society’s skeleton. Ecological Economics. https://doi.org/10.1016/j.ecolecon.2015.12.007(122):101–110

18. 

Schilling J., , Saulich C., , Engwicht N. , authors. 2018. A local to global perspective on resource governance andconflict. Conflict, Security and Development. https://doi.org/10.1080/14678802.2018.1532641(18):433–461

19. 

Srpak M., , Pavlović D. , authors. 2020. Sanacija zatvorenih i napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na prostoru Varaždinske županije. Nafta i Plin. 40(165):63–72

20. 

Srpak M. , author. 2022. Nova metodologija izračuna modela agregiranoga kompozitnoga indeksa za održivo gospodarenje mineralnim sirovinama na primjeru Varaždinske županije. Doktorski rad, Varaždin. ():

21. 

Srpak M., , Zeman S., , Knok Ž. , authors. 2021. Chronological Overview of Management of Raw Minerals in Varazdin County. Tehnički vjesnik: znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. (3):1060–1066

22. 

Suppen N., , Carranza M., , Huerta M., , Hernández M.A. , authors. 2004. Environmental management and life cycle approaches in the Mexican mining industry. Journal of Cleaner Production. ():1101–1115

23. 

, author. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske. NN 106/17. ():

24. 

Tomašić I. , author. 2006. Tehnička petrografija. Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb. ():

25. 

Ustaszewski K., , Herak M., , Tomljenović B., , Herak D., , Matej S. , authors. 2014. Neotectonics of the Dinarides-Pannonian Basin transition and possible earthquake sources in the Banja Luka epicentral area. Journal of Geodynamics. https://doi.org/10.1016/j.jog.2014.04.006(82):52–68

26. 

Ustaszewski K., , Kounov A., , Schmid S.M., , Schaltegger U., , Krenn E., , Frank W., , Fügenschuh B. , authors. 2010. Evolution of the Adria‐Europe plate boundary in the northern Dinarides: From continent‐continent collision to back‐arc extension. Tectonics. https://doi.org/10.1029/2010TC00266829(6):

27. 

Vrkljan D. , author. 2021. Rudarstvo. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Portal hrvatske tehničke baštine, Hrvatska tehnička enciklopedija. ():

28. 

, author. Zakonu o rudarstvu. Narodne novine br. 56/13, 14/14, 52/18, 115/18, 98/19. ():

29. 

, author. Zakona o zaštiti prirode. Narodne novine br.80/13, 15/18, 14/19, 127/19. ():

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.