Poljoprivreda, Vol. 29 No. 2, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.29.2.1
Utjecaj konsocijacije kukuruza s grahom na kakvoću i prinos krme
Darko Uher
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Ivan Horvatić
; Božjakovina d.o.o., Božjakovečka 6, 10370 Dugo Selo, Hrvatska
Sažetak
Kukuruzna silaža je visokoprinosna voluminozna krma bogata energijom, ali nedovoljnog udjela bjelančevina za visokoproizvodna grla stoke. Budući da mahunarke imaju nizak prinos suhe tvari, nizak prinos krme i ne zadovoljavajuće kvalitete često se koriste u konsocijaciji s žitaricama što pridonosi većem prinosu i boljoj kvaliteti krme nego u čistoj kulturi. U ovome istraživanju, kukuruz (Zea mays L.) i grah (Phaseolus vulgaris L.) su posijani u različitim gustoćama sjetve kako bi se utvrdio najbolji omjer u sustavu konsocijacije kukuruza i graha za ostvarivanje visokog prinosa i dobre hranidbene vrijednosti krme. Posijan je čisti usjev kukuruza (75000 zrna ha-1) i kukuruz u konsocijaciji sa visokim grahom: 75000 zrna ha-1 kukuruza i 37000 zrna ha-1 graha, 75000 zrna ha-1 kukuruza i 50000 zrna ha-1 graha te 75000 zrna ha-1 kukuruza i 75000 zrna ha-1 graha. Najveći prinos suhe tvari je utvrđen sa najvećim udjelom graha (19,0 t ha-1), a najmanji prinos sa 75000 biljaka ha-1 kukuruza i 37000 biljaka ha-1 graha (17,2 t ha-1). Konsocijacija kukuruza i graha smanjila je udio neutralnih deterdžent vlakna, što bi moglo rezultirati povećanjem probavljivosti voluminozne krme. Na temelju hranidbene vrijednosti i prinosa krme možemo zaključiti da je konsocijacija s najvećim udjelom graha imala najveći prinos i najbolju hranidbenu vrijednost.
Ključne riječi
konsocijacija; kukuruz; grah, hranidbena vrijednost; sirove bjelančevine; prinos
Hrčak ID:
311662
URI
Datum izdavanja:
19.12.2023.
Posjeta: 316 *