Poljoprivreda, Vol. 29 No. 2, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.29.2.1
Utjecaj konsocijacije kukuruza s grahom na kakvoću i prinos krme
Darko Uher
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
*
Ivan Horvatić
; Božjakovina d.o.o., Božjakovečka 6, 10370 Dugo Selo, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
Kukuruzna silaža je visokoprinosna voluminozna krma bogata energijom, ali nedovoljnog udjela bjelančevina za visokoproizvodna grla stoke. Budući da mahunarke imaju nizak prinos suhe tvari, nizak prinos krme i ne zadovoljavajuće kvalitete često se koriste u konsocijaciji s žitaricama što pridonosi većem prinosu i boljoj kvaliteti krme nego u čistoj kulturi. U ovome istraživanju, kukuruz (Zea mays L.) i grah (Phaseolus vulgaris L.) su posijani u različitim gustoćama sjetve kako bi se utvrdio najbolji omjer u sustavu konsocijacije kukuruza i graha za ostvarivanje visokog prinosa i dobre hranidbene vrijednosti krme. Posijan je čisti usjev kukuruza (75000 zrna ha-1) i kukuruz u konsocijaciji sa visokim grahom: 75000 zrna ha-1 kukuruza i 37000 zrna ha-1 graha, 75000 zrna ha-1 kukuruza i 50000 zrna ha-1 graha te 75000 zrna ha-1 kukuruza i 75000 zrna ha-1 graha. Najveći prinos suhe tvari je utvrđen sa najvećim udjelom graha (19,0 t ha-1), a najmanji prinos sa 75000 biljaka ha-1 kukuruza i 37000 biljaka ha-1 graha (17,2 t ha-1). Konsocijacija kukuruza i graha smanjila je udio neutralnih deterdžent vlakna, što bi moglo rezultirati povećanjem probavljivosti voluminozne krme. Na temelju hranidbene vrijednosti i prinosa krme možemo zaključiti da je konsocijacija s najvećim udjelom graha imala najveći prinos i najbolju hranidbenu vrijednost.
Ključne riječi
konsocijacija; kukuruz; grah, hranidbena vrijednost; sirove bjelančevine; prinos
Hrčak ID:
311662
URI
Datum izdavanja:
19.12.2023.
Posjeta: 904 *